VIDEO: Robot taksist umjesto robotaksija

Ima li za gradski prijevoz išta bolje od robotaksija koje Mate Rimac i ekipa planiraju dovesti na ulice Zagreba kroz dvije godine? Japanski znanstvenici smatraju da je umjesto automobila robota bolje imati robota vozača koji će vas moći voziti u bilo kojem vozilu, dok će vam ujedno pomagati u svakodnevnim zadaćama u ulozi robota opće namjene.

Istraživači Sveučilišta u Tokiju stoga razvijaju projekt autonomne vožnje mišićno-koštanih humanoidnih robota koji detaljno oponašaju ljudsko tijelo, uz dodatnu senzoriku i  fleksibilnu strukturu tijela.

Ove su karakteristike prikladne za pokrete sa složenim kontaktom s okolinom, a od robota se očekuje da sjedne na sjedalo automobila, pritisne papučicu gasa i kočnice te upravlja upravljačem s obje ruke.

Njihov testni robot Musashi krenuo je u autoškolu, gdje usvaja vještine vožnje automobila, prvo na poligonu, a potom bi jednog dana trebao voziti i na javnim prometnicama.

Drugim riječima, robot je opremljen brojim senzorima kao i autonomni automobili poput Rimčevog robotaksija pa je svjestan svoje okoline više nego ljudi, u vožnji gleda oko sebe poput čovjeka, unaprijed predviđa sve scenarije i situacije koje se mogu pojaviti, uključujući istovremeno gledanje kroz vjetrobransko staklo i retrovizor, po čemu je bolji od ljudskih vozača, kao što možete vidjeti u ovom videu. 

Kako bi robot fizički bio čim sličniji ljudskim vozačima, istraživači su prvo utvrdili raspored zglobova i duljinu svake kosti kako bi odgovarale proporciji i strukturi zglobova ljudi, a potom i pričvršćuju mišićne module na kosti.

Osim toga, nelinearna elastična jedinica (NEU) je pričvršćena na kraju svakog 'mišića', a robot se može uklopiti u svaku složenu okolinu kabine vozila.

Nakon toga su dizajnirali strukturu koja uključuje ne samo mišićni modul koji može mjeriti duljinu mišića, mišićnu napetost i temperaturu mišića, već i fleksibilnu ruku s kontaktnim senzorima, pokretne oči s kamerama visoke razlučivosti i stopalo sa šestoosnim senzorima sile koji mogu mjeriti silu duž cijele površine kao redundantni senzori.

Musashi sadrži i sustave umjetne inteligencije koji će mu pružiti potpunu autonomiju i interkciju s ljudskim putnicima, a puno pažnje je posvećeno reakciji na udar u slučaju sudara promjenom krutosti tijela. Prilikom ispuštanja lopte od 5 kg na robota s visine od 1 m, maksimalna mišićna napetost je 150 N s niskom krutošću i 250 N s visokom krutošću. Ovo nalikuje povećanju ukočenosti ljudske ruke tijekom sudara, pa se osim u ulozi vozača, očekuje korištenje Musashija kao lutke za testiranje sudara u crash testovima.

Za razliku od robotaksija, ovaj robot vozač se još uvijek nalazi u vrlo ranoj fazi razvoja jer se veći istraživanja provodi sa svrhom razvoja ljudske muskulature, dok su senzorika i autonomni sustavi vožnje pokretani umjetnom inteligencijom zasad u drugom planu pa stoga možete očekivati da ćete se prije voziti u robotaksiju nego što ćete imati vlastitog humanoidnog vozača robota.

Istraživački rad objavljen o časopisu IEEE možete pronaći na ovoj poveznici.