Čak 105 programerskih tvrtki u Osijeku 

U zemlji u kojoj je autobus najčešće sredstvo međugradskog prijevoza, osječki autobusni kolodvor uvjerljivo odnosi titulu najljepšeg putničkog zdanja. I da je ekonomska i gospodarska situacija u gradu, ali i Osječko-baranjskoj županiji iole podnošljiva za većinu radnika sigurno bi služio na ponos i slavu Osječanima. Ovako se svakog tjedna u medijima osječki autobusni kolodvor ističe kao simbol masovnog egzodusa Hrvata (iz Slavonije). Za razliku od prijašnjih godina kad su radnici iz okolnih gradova i sela gravitirali Osijeku, sad im je grad na Dravi samo usputna stanica za Frankfurt, München, Stuttgart i ostale njemačke gradove. Ili Irsku, ako uključimo zračni promet.Međutim, jedna je industrija u gradu ostala nepokorena. Prkosno se širi, raste i buja usprkos nepovoljnoj poduzetničkoj klimi, odlasku radne snage te lošim ekonomskim i gospodarskim pokazateljima. Štoviše, iz godine u godinu sve je veća, snažnija i utjecajnija. Radi se, naravno, o IT industriji, okupljenoj pod inicijativom zvanom Osijek Software City (u daljnjem tekstu: OSC).

Slavonical Valley 2.0

OSC prvi put smo posjetili u ljeto 2013., tek nekoliko mjeseci nakon osnivanja. Udruga se sastojala od sedam firmi (pri samom osnivanju tri), a glavni ciljevi su im bili povećati atraktivnost developerske struke u Osijeku, povećati konkurentnost programera na tržištu te potaknuti poduzetništvo u ICT sektoru. Danas OSC okuplja 38 pravnih i 80-ak fizičkih osoba članova. S više od 1000 zaposlenih u ICT sektoru te 105 tvrtki registriranih za računalno programiranje, debelo su premašili početne ciljeve, govori nam Bela Ikotić, tajnik OSC udruge i Poduzetničkog inkubatora BIOS: “Samim time što ima 105 tvrtki koje su prijavljene za računalno programiranje znači da postoji velika konkurentnost. I u plaćama, i u znanju i u napredovanju”. Udruga je napravila široku mrežu ljudi u Osijeku i cijeloj županiji, a sada savjetima i primjerima pomažu Koprivnici da se razvije na sličan način.Osijek se brendirao kao softverski grad, ističe predsjednik udruge i direktor firme Inchoo Tomislav Bilić: “Softver development je praktički postao jedan od nositelja prepoznatljivosti jednog modernog Osijeka i ono što se mi nadamo, ili što bi Ćiro Blažević rekao, što si utvaramo, da će uistinu softver development biti jedan od nositelja buduće subkulture grada Osijeka i biti dovoljno jak da i privuče dobar talent iz ostalih hrvatskih gradova, ali i šire.”

Vladine i obrazovne institucije su također počele ozbiljno shvaćati važnost IT firmi, uočio je Denis Sušac, osnivač Mono Softwarea: “Sad imamo sugovornike na više strana i možemo utjecati na neke procese koji su bitni u procesu poslovne edukacije.”U samo četiri godine djelovanja udruga je organizirala više od stotinu različitih događanja - meetupa (CodeCamp, Design Talks), konferencija (KulenDayz, Woman 2.0 Debugging a Gender Gap), sajmova (Osijek Mini Maker Faire), predavanja (OSC predstavlja) i ostalih inicijativa (Sat kodiranja, CodeClub, CodeWeek, Pyxie Dust Project). Samo na Satu kodiranja sudjelovalo je 10 tisuća učenika. Osim toga, OSC je pokrenuo tri programa za osposobljavanje mladih: Software Startup Academy, Game Develepment Academy i Digital Design Academy.

Sve to utjecalo je na porast stručnog i kvalificiranog IT kadra u Osijeku, iako je Ikotiću pomalo žao što coworking koncept i startup scena nisu jače zaživjele: “Software Startup Academy poticao je studente na samo poduzetništvo, što nije baš uspjelo. Nismo postigli cilj da iz takve akademije ispadaju ili izlaze startupi. Ali kroz akademiju smo mi dobili drugi efekt, a to su kvalitetni ljudi za zapošljavanje. Očigledno je da se [studenti] nisu htjeli baviti poduzetništvom, ali smo dobili ono što nam je bitno, a to su novi ljudi u poslu.” Zbog istog razloga, povećanja interesa, kadrova i konkurentnosti, startali su s Digital Design Academy programom. “Mi dosta osluškujemo zajednicu i što je zajednici potrebno. Digital Design Academy krenuo je upravo iz razloga jer smo primijetili da [postoji] nedostatak dizajnera na tržištu i da tvrtke imaju problema s traženjem kvalitetnih dizajnera. A svi znamo da je danas dizajn osnova cijelog softvera i usluge. Primijetimo što nedostaje i onda zapravo napadamo na tu stranu kroz razne aktivnosti. Nekad su to konferencije, nekad, mi ih zovemo akademije, nekad razna predavanja, nekad gostovanja bitnih ljudi iz industrije”, tajnik OSC-a opisuje modus operandi udruge.

Koliko uložiš, toliko dobiješ

OSC krasi flat hijerarhija. Načelno, udruga ima predsjednika i ostala službena tijela, no u praksi na firmama i pojedincima je da se aktiviraju u njenom radu. “Znanje koje smo stekli kroz profesionalni rad prenosimo edukacijama, seminarima, motivacijskim predavanjima. Individualac može vidjeti da Osijek ima perspektivu i da se u Osijeku može razvijati i graditi vlastita profesionalna karijera i raditi s cijelim svijetom. Isto tako, da postoji jedna živa zajednica, izuzetno vibrantna zajednica gdje on može naći sugovornike s kojima će razmjenjivati ideje gdje će vidjeti neka druga mišljenja i jednostavno, gdje će živjeti i raditi u jednoj sredini koja je poticajna za neki daljnji i osobni razvoj.”, Bilić objašnjava motive aktivnosti raznih firmi. “Također je jedna bitna stvar što [OSC] daje veliki support postojećim inženjerima koji imaju dovoljno znanja da drže predavanja, ali nisu tog profila da su sposobni raditi organizacijski i marketinški dio nekog eventa. Jako je bitno imati spoj te učinkovitosti u organizaciji i dobrog predavača. Takve nekakve evente moguće je organizirati ili uz ogromne financijske izdatke ili uz podršku OSC-a, kad se cijela zajednica okupi i svatko volontira na svom dijelu. Onda se takvi eventi odrade za čas posla, a benefit za zajednicu je ogroman”, dodaje Valent Turković, osnivač MeshPointa.

Ulaganje dodatnog truda u edukaciju studenata i učenika im ne pada teško, jer svi odreda ističu kako im se ulaganje u zajednicu višestruko vratilo. “[Aktivnosti] nam donose puno veću razinu motiviranosti i pripremljenosti mladih i nešto manje mladih ljudi za rad. Mi se sa svoje strane trudimo dati koliko god možemo: počevši od praksi, mentoriranja, ko-mentoriranja diplomskih radova, organizacije raznih evenata. Može se još puno bolje, ali već postoji nekakav sustav i ljudi su svjesni da mogu ovdje raditi, da mogu ovdje živjeti te nam, u prosjeku, dolaze motiviraniji i pripremljeniji”, navodi Sušac. Na određen način, sudjelovanje u organizaciji evenata firmama donosi i dobar PR, dodaje Ivan Škaro, voditelj ureda u Gideon Brothersima.

Upravo je kroz jednu OSC edukaciju, game development akademiju, nastao Void Main Studio, prvi osječki studio za razvoj video igara. U tri i pol mjeseca kroz spomenuti program je prošlo 45 sudionika, koji su dobili temeljna znanja o razvoju video igara i principima game dizajna u Unity engineu. “Ljudi iz OSC-a prepoznali su game development kao jednu ozbiljnu industriju i dali mi prostor da počnem graditi zajednicu oko svega toga. Završetak svega je da smo dobili kritičnu masu koja je odlična za sam pokret game development industrije u Osijeku. Jedan od sudionika koji je pohađao game development akademiju sada je jedan od zaposlenika Void Main Studija tako da je to ono na što smo ciljali”, kaže suosnivač i kreativni direktor studija Leo Tot.

Cilj je u konačnici razvijati, usavršavati i zadržati domaće talente, ističe Bilić: “Za zajednicu nije bitno hoće li se [talent] zaposliti u Inchoou, hoće li osnovati vlastitu tvrtku, hoće li ići u treću tvrtku, sve je dobro. Samo da ne ide u Irsku. Taj dio je loš. Taj dio je onda “fail”, a sve ostalo, gdje će se zaposliti, što će raditi je manje loše.”

Mali, ali utjecajni

U četiri godine od osnivanja udruge, osječke firme koje se primarno bave outsourcingom ostale su u “zlatnoj sredini” što se tiče cijene rada na globalnom tržištu. No puno rade na tome da se ta razlika, u odnosu na SAD i Zapadnu Europu smanji. Primarni način da to postignu vide u njegovanju izvrsnosti, bilo u radu, tehnologiji ili proizvodu. “Prije jedno par godina bio sam u Mallorci u Španjolskoj na jednoj konferenciji. Došao mi je voditelj jedne tvrtke iz New Yorka, koji je gledao našu stranicu i vidio je broj [developera], lica na našem about pageu i onda rekao: “Hej, kako si ti uspio naći toliko gotovih Magento developera u Osijeku. Ja sam iz New Yorka. U New Yorku uopće nema dobrih Magento developera.” To mi je bilo dosta simpatično. Uspoređuje jedan New York s 15 milijuna stanovnika s jednim Osijekom od 100 tisuća”, priča nam Bilić. Dakle, moguće je biti najbolji u nekom poslu čak i ako dolaziš iz, u usporedbi sa svjetskim metropolama, omanjeg grada.Osim u pogledu izvrsnosti u pojedinoj niši, osječki developeri nižu cijenu rada na domaćem tržištu, u usporedbi sa SAD-om i zemljama Zapadne Europe, pokušavaju kompenzirati boljom kvalitetom života te većim utjecajem u sredini.

“Postoji nekakva kvaliteta života koja se u Osijeku može ostvariti, u ovoj struci. Nama je puno lakše kad imamo izvoza više od 90% nego ljudima koji zaista moraju raditi za ovo tržište i ljudima koji moraju raditi u nekim strukama gdje su vezani fizički za Osijek ili za Hrvatsku. [Vani] je puno veća konkurencija. Čak bih rekao da je puno teže bez obzira na ukupne brojke, na veće brojke kojima oni raspolažu. Pojedincu se tamo teže boriti. Ono što je prednost male sredine jest da vi zaista možete utjecati na [rješavanje] problema. Bolje u Osijeku nego u nekim većim sredinama. Mislim da imamo šanse iako su izazovi ogromni. Da previše ne romantiziram, tu se mora uključiti i lokalna vlada”, ističe Sušac. Određene pozitivne promjene su već na vidiku. U Osijeku na jesen kreće novi preddiplomski studij Matematika i računarstvo, koji bi trebao ispraviti mnoge boljke i nedostatke u postojećem obrazovnom sustavu. Sveučilište u Osijeku razvilo je program za studij u suradnji s OSC-om. “Mi smo uspjeli u roku od godine i pol dana do dvije godine protresti Sveučilište da reagira i omogući nam da kreiramo jedan program koji bi bio specijaliziraniji i koji će ljudima dati kvalitetne temelje.

Mislim da bi rijetko gdje u svijetu dobili tako brzu reakciju na naše zahtjeve, što je vrijedno hvale. Ovo bi trebao biti samo početak dugoročne i plodne suradnje, a alternativu zapravo i nemamo”, dodaje Sušac. Mnogi sugovornici smatraju da je program novog studija odličan, po nekima i najbolji u državi, rezultati kojeg će se jasno vidjeti tek za tri, četiri godine.
Talente treba stvarati, ali i brusitiOpet se cijela priča vraća na obrazovanje i dugoročno ulaganje u zaposlenike. Bivši Farmeron, danas Gideon Brothers još uvijek traže senior front-end developere povećalom, otkriva Škaro. Tot navodi kako je njemu možda lakše naći nove zaposlenike jer su ljudi intrinzično više zainteresirani za game development industriju, no opet, problem je naći nekoga zaista specijaliziranog u tom segmentu, bilo da je riječ o game dizajneru, programeru ili artistu.  “Danas kad uzmeš pet osoba, s njima ćeš morati raditi minimum godinu dana i onda ćeš dobiti osobu koja te zanima. Koja će se isprofilirati kroz konkretne projekte. Uzimam studente koje zanima IoT, embedded sustavi, back-end, front-end. Svašta radimo. I onda im dajem konkretne projekte. I za te projekte su i plaćeni. Nema tu volontiranja, nego baš zadaci i mentorstvo, što je jako bitno. A nakon toga, oni još dobiju taj novac. Koliko god je to sporedni faktor, jako se vidi ta promjena u studentu kad on vidi da je cijenjen za svoj rad. Novac nije motivator nego mu podiže samopouzdanje”, kaže Turković koji radi na hardverskom startupu.
Suvremeni hardver lab za buduće generacije startupa
Od Farmerona, koji je napravio najbolju reklamu osječkoj developerskoj sceni, nije se čulo za puno novih startupa i velikih investicija iz Osijeka. Jedan dio problema leži u tome da su studenti imali romantičarski pogled na startupe, kaže Ikotić. Mislili su da će odmah dobiti 100 milijuna korisnika i investicija ako naprave neku mobilnu aplikaciju. Ali pravih, dobrih proizvoda uglavnom nije bilo, kaže Bilić: “Prvo se treba fokusirati na dobre proizvode. Ne na VC fondove, nego na dobre proizvode. Da je sad tu bila stvarno jedna cijela selekcija nekih izvrsnih proizvoda pa da je to bila komponenta koja fali, možda bi se i onda fokusirali na taj dio. Problem je što nije bilo te tehničke izvrsnosti i nije bilo želje za tehničkom izvrsnošću. I tek kada se to napravi, onda će doći startupi, onda će doći proizvodi i onda će doći VC-evi.

”Drugi problem je malo tržište i manja vrijednost startupa u cijeloj Europi, u odnosu na SAD i Kinu, a treći taj što danas investitori pretežno preferiraju hardverske startupe, misli Turković: “VC fondovi gledaju firme koje imaju ogroman rast. Oni će gledati neki proizvod koji se može masovno marketirati cijelom svijetu. Je li to neka aplikacija, neki hardver ili štogod, ali nešto što će rasti eksplozivno. Primjer eksplozivnog startupa je Bellabeat. Hardverski. Za softver mi se čini da nema baš ni VC fondova.

Bellabeat također nije dobio [investiciju] u Europi i Hrvatskoj, nego su otišli u Ameriku. Kad se gleda najveći hardverski [startup], ali malo veća industrija, poput Rimca, on opet gleda na Kinu kao investitora. Nitko od njih u Europi nije digao nekakvu ozbiljnu investiciju jer tu su fondovi daleko manji. U Americi za nešto što biste dobili 100 milijuna dolara, ovdje biste možda dobili 10. Daleko su nesrazmjerne razlike u investiciji koje možeš dobiti u Americi. Zato sve te firme gledaju da odu odmah u neki inkubator u Ameriku, ako ima nešto dobro da tamo prezentiraju. Realnost je takva. Tamo su novci i to je to.”Zbog sve veće vrijednosti hardverskih startupa na tržištu, Poduzetnički inkubator BIOS radi na tome da u svojoj trećoj zgradi, unutar BIOS-a kompleksa, sagradi suvremeni hardver lab od 500 kvadrata. “Za sad su prvi koraci [za izgradnju hardver laba] napravljeni, prvi projekti predani i sad se zapravo čeka. Sve ovisi o vladi, rokovima agencija i svih onih koji odobravaju rokove”, otkriva tajnik BIOS-a. Prve dvije zgrade se inače nisu financirale sredstvima iz VC-a nego iz EU fondova.

Autobusom na posao - u Osijek

Uz unaprjeđenje obrazovanja i razvoj poduzetničke klime, jedan od glavnih ciljeva OSC-a u budućnosti je potaknuti mobilnost, kaže Ikotić: “Glavni problem građana Hrvatske je mobilnost. Želimo pojačati mobilnost kako bi pridobili ljude. Ono što mi zapravo tražimo od grada je da poveća kvalitetu života. Mi ćemo donijeti posao ovdje.”

Da se stvari kreću na bolje što se tiče zapošljavanja, pokazuju i najnoviji ekonomski indikatori. “Osječko-baranjska županija po broju zaposlenih i po broju novoosnovanih firmi daleko prednjači [u odnosu na ostale] u postotku rasta. Ovo sve nije samo neka priča. Postoje pokazatelji iz Državnog zavoda za statistiku”, ističe Bilić te se osvrće na zanimljiv primjer iz firme: “Mi smo zaposlili jednog Velšanina koji je preko neke MMO igre u nekom klanu upoznao par Hrvata. Rekao je da se mora maknuti iz Walesa jer ga nešto živcira. I [kolege iz klana] mu kažu: “Dođi u Hrvatsku, dođi u Osijek. Osijek ti je super za softver.” "I on je kupio kartu [za Osijek]. Zna PHP, objektno programiranje, koncepte, malo je slab na patternima, no ništa što edukacijom nećemo unaprijediti. Rekao sam tad: ajmo ga zaposliti".