Odbio Intel a danas predaje na VSITE-u 

Stjenka Bojanić, pionir programiranja mikrokontrolera u Hrvatskoj za kojega se veže većina onog radi čega je Hrvatska stavljena na svjetsku kartu razvoja mikrokontrolera, u prepunoj dvorani Visoke škole za informacijske tehnologije-VSITE, predstavio je knjigu Mikrokontroleri: Uvod u inventivnu primjenu. 

Bojanićevo iskustvo s uređajima ovakve vrste seže iz davne 1971. godine, kad se po prvi puta susreo s Intelovim 4 -bitnim mikroprocesorom (INTEL 4004) koji je tada došao u Zagreb. 

Zanimljivo, ti uređaji su dolazili s greškom koju je Bojanić jedini u svijetu ubrzo otkrio i predložio Intelu kako otkloniti kvar te zatražio da mu isporuče ispravnu seriju. Direktor prodaje Intela osobno je došao u Zagreb zahvaliti mu se na tom rješenju, a on se, kako sam izjavljuje, nije dao nagovoriti da ode raditi u tada mali istraživački Intelov centar. 

Većih problema, rekao je Bojanić, imali su u nabavi uređaja iz Amerike, za koje su morale tražiti posebne dozvole. Intelovu robu su svaki mjesec dodatno provjeravali američki službenici, koji su se bojali da se tehnologija ne preproda Rusima. 

Srećom Bojanić danas svoje znanje prenosi na studente VSITE-Visoke škole za informacijske tehnologije pa će knjiga koju je napisao zasigurno biti tražena literatura za one koji se ozbiljno pripremaju za rad s mikrokontrolerima ali i za one koji nemaju priliku slušati Bojanićeva predavanja uživo. 

Knjiga je ujedno i odlična rekapitulacija upotrebe Assemblera za kojeg Bojanić tvrdi da je i dalje primarni odabir u programiranju mikrokontrolera radi svoje jednostavnosti u odnosu na više programske jezike. 

Za razliku od većine današnjih online video tutorijala vezanih uz popularne mikrokontrolere poput Arduina, koje se orijentiranju na poučavanje rada s već izrađenim kitovima u višim programskim jezicima, ova knjiga nastoji obuhvatiti kompletan proces izrade mikrokontrolera po principu how-to i usmjeriti studente na programiranje u nižim programskim jezicima koji daju bolji uvid u funkcioniranje uređaja. Kroz knjigu se dakle, možete i sami upustiti u proizvodnju hrvatskog Arduina za što vam je potreban budget od svega 100-tinjak kuna. 

Bojanić trenutno radi na jedinstvenom LAN - u za geofizička mjerenja, koji radi na jednoj parici i može se protezati u dijametru od 10 kilometara, te u timu s drugima pokušava uspostaviti univerzalnu sintaksu za sve familije jezika. Na naš upit o tome je li ikad pokušavao opametiti svoju pametnu kuću u maniri IoT - a, kaže: "Radio sam nešto na tome, ali ispada da to još uvijek nije ekonomski opravdano. Da se riješite struje, grijanja... Tu još za sada nema adekvatnih rješenja koji bi bili ekonomski opravdani, a koji bi se mogli amortizirati u manje od 10 godina."