Otvaranje tvrtke u inozemstvu

Danas je svakom tehnološkom start-upu u Hrvatskoj jasno da ukoliko želi poslovati s tvrtkama zapadno od Brežica mora otvoriti tvrtku u nekoj od zemalja u kojima misli ostvarivati prodaju ili se udruživati u neki ozbiljniji cluster. Hrvatska nije još prepoznata kao tech brand u svijetu i nudi nepovoljnu poreznu politiku po takve poduzetnike; zato je osnivanje takve tvrtke zaista must have za daljnji razvoj vašeg start-upa.

Ono što je činjenica da zapravo to i pomaže jer se što više ljudi zaposli u matičnim tvrtkama u Hrvatskoj u kojoj je razvoj jeftiniji pa od toga imaju koristi svi. Znanje o novim tehnologijama, ali i dio poreza od plaća ipak ostaje u Hrvatskoj.  

Ide li sve tako glatko pri otvaranju tvrtke i poslovanju u inozemstvu ili ipak postoje skrivene klauzule koje vam bitno otežavaju rad? Razgovarali smo s nekad poznatim startuperima, a danas uspješnim poduzetnicima različitih profila koji su nam otkrili neke od najčešćih problema pri otvaranju tvrtke i poslovanju u inozemstvu te savjete kako ih riješiti, a u aktualnom broju časopisa Vidi br. 227 možete pročitati čitavu temu o otvaranju start-upa u inozemstvu.

Otvaranje računa u inozemstvu 

Sve, naravno, počinje s osnivanjem tvrtke, ali najvažniji dio je otvaranje bankovnog računa. Najveća, najiritantnija i najskuplja komplikacija s kojom biste se mogli susresti je otvaranje računa u banci. Tvrtku sa sjedištem u Velikoj Britaniji možete bez problema otvoriti u roku jednog dana, no traženje agencije za otvaranje računa, sređivanje papirologije, put na Otok te poslovično britansko nepovjerenje prema strancima mogli bi vas u potpunosti odbiti od vođenja tvrtke u inozemstvu. Muke po otvaranju računa u banci detaljno je opisao Vladimir Šterle iz Bel komunikacija. 

“Otvaranje tvrtke u UK prošlo je vrlo glatko, unutar manje od četiri sata. Od dokumentacije bio je potreban poslovni plan, dvije potvrde o prebivalištu, fotokopije originalnih dokumenata sa slikom i adresom. Na razgovor u banci, koji je dogovoren posredovanjem računovodstvenog servisa u UK, bilo je potrebno donijeti, uz ovjerene fotokopije i originale svih dokumenata - na uvid” objašnjava Šterle dug proces pripreme za razgovor u banci za koji su ga u računovodstvenom servisu uvjeravali da ne bi smjelo biti nikakvih problema.

“Dolazim na sastanak u poslovnicu HSBC u Aylesburyju, njihova zaposlenica mi postavi nekoliko kratkih pitanja o tvrtki i uslugama koje namjeravamo pružati te nakon možda tek malo više od pet minuta razgovora mi kaže da se mora konzultirati s “kolegom koji je zadužen za međunarodne klijente”. Nakon desetak minuta vratila se s kolegom koji se predstavio i već u sljedećoj rečenici rekao da nam ne mogu ponuditi svoje usluge.”

Ipak, ova priča ipak ima sretan kraj. U Hrvatskoj je njihov proizvod naišao na odličan odaziv! 

Još uvijek ste zainteresirani za otvaranje tvrtke u Velikoj Britaniji? 

Srećom, postoje neke cake s kojima se lakše možete osigurati od razočaranja. Za početak, nemojte se fokusirati samo na jednu banku, već dogovorite sastanke u više njih. Spominjanje mogućeg preseljenja u Veliku Britaniju bankovni će službenici također uzeti kao veliki plus. Dario Krznar iz Manifest Medije je uz pomoć ovih trikova otvorio račun u istoj banci “odmah i bez ikakvih problema.” Za razliku od Hrvatske, kad otvorite tvrtku i poslovni račun u Velikoj Britaniji, više nećete trošiti mnogo vremena (a i novaca za putovanja) na sređivanje administracije i poreza.

Razapeti na dva kraja svijeta 

Što ako ste već otvorili tvrtku u Hrvatskoj, zaključili da vam odlično ide i odlučili proširiti aktivnost u drugim zemljama? Unatoč tome što je sam proces otvaranja tvrtke lagan, morat ćete iskeširati popriličnu sumu novca specijaliziranoj odvjetničkoj kući koja će se pobrinuti da sredi administraciju oko povezivanja domaćeg i stranog ogranka. Matija Kopić objašnjava kako je, uz pomoć odvjetnika, Farmeron otvorio američku tvrtku – majku u samo nekoliko dana i to u Delawareu, ali kako ga još uvijek prate isti birokratski problemi u Hrvatskoj: “Za Delaware smo se odlučili iz već poznatih razloga: jednostavna registracija, povoljni porezni propisi i drugi fleksibilni korporativni zakoni.

Jedan od najvećih izazova s kojima se tvrtke s više podružnica na različitim stranama svijeta susreću je organizacija tima. U principu, u Hrvatskoj je bolje i jeftinije smjestiti tehnički tim, zadužen za razvoj i implementaciju proizvoda, a u inozemstvu otvoriti centre za prodaju i korisničku podršku. Damir Sabol iz MicroBlinka (koji su se nedavno globalno proslavili PhotoMath aplikacijom), objasnio nam je razloge za takvu podjelu: “U Zagrebu radimo razvoj i dosta velik dio prodaje, ali za direktnu prodaju je vjerojatno dobro imati nekog na licu mjesta, ukoliko posao to zahtijeva. Za sad nemamo potrebe imati ljude u Londonu koji bi stalno tamo radili. Mi smo ionako bazirani na softverskom razvoju i to je bolje i jeftinije raditi u Zagrebu.”

Freelanceri u sivoj zoni? 

Ukoliko ne želite biti okovani radom na fiksnom mjestu, u hijerarhijskoj strukturi, uvijek vam ostaje opcija freelanceinga. No, i domaće freelancere prate mnogi problemi i dvojbe oko poslovanja sa stranim klijentima. Kako sastaviti autorski ugovor? Na kojem jeziku? Naplata potraživanja? Prijava poreza?

Matija Raos, predsjednik i voditelj programa Coworking Croatia, smatra da se većina problema s autorskim ugovorima može izbjeći ako precizno i jasno definirate uvjete, honorar i rok isplate. Porez se uredno može prijaviti kao drugi dohodak u roku od 8 dana od naplate (ukoliko ne prelazite kvotu od 230 tisuća kuna bruto), iako mnogi izbjegavaju plaćanje budući da im novac stiže putem računa preko virtualnih banaka poput Payoneera i Skrilla, koje država ne može tako lako pratiti.