Hrvatska ulazi u Europsku uniju 1. srpnja 2013.

BRUXELLES, 10. lipnja 2011.(Hina).  Europska komisija je u petak predložila Vijeću EU-a zatvaranje preostala četiri poglavlja u pregovorima s Hrvatskom, što otvara put da se Hrvatska pridruži Europskoj uniji kao 28. članica od 1. srpnja 2013. godine, ako Vijeće prihvati taj ciljani datum koji je predložila Komisija, priopćio je predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso u pisanoj izjavi.

Jose Manuel Barroso

"Ovo je povijesni dan za Hrvatsku i Europsku uniju. Europska komisija je upravo predložila Vijeću EU-a zatvaranje četiri posljednja poglavlja u pregovorima s Hrvatskom. To otvara put da se Hrvatska pridruži EU-u kako 28. članica od 1. srpnja 2013. godine, ako Vijeće prihvati taj ciljani datum koji je predložila Komisija", kaže se u Barrosovoj izjavi.

"U ovom značajnom trenutku htio bih zapljeskati hrvatskim vlastima, posebice sadašnjoj vladi, za njihov težak rad posljednjih godina. Još važnije, želio bih čestitati narodu Hrvatske. Priključenje obitelji naroda EU-a je u prvom redu vaš uspjeh. Tijekom svoga posjeta Zagrebu početkom travnja, uvjerio sam se da je pristupanje EU-u projekt koji nadilazi političke podjele i obuhvaća cijelo društvo u cjelini, posebice hrvatsku mladež", ističe Barroso.

"Komisija je vrijedno i pošteno pregovarala posljednjih godina, primjenjujući strogu uvjetovanost kako bi svi kriteriji i mjerila EU-a bili ispunjeni. Čvrsta odlučnost se isplatila; Hrvatska je sada spremna ići naprijed. Kod proširenja EU-a riječ je o vjedostojnosti - vjerodostojnosti kandidatske zemlje u poštivanju svih kriterija i provedbi traženih reformi i vjerodostojnosti na strani EU-a u trenutku kada se dogovoreni uvjeti ispune", navodi Barroso.

"Taj važni korak Hrvatske prema članstvu također je signal ostatku juogistočne Europe: on pokazuje da proširenje funkcionira, da se EU ozbiljno pridržava svojih obveza i da se strukturalne reforme u zemlji isplate. Stoga se nadam da je hrvatski napredak inspiracija našim ostalim partnerima da pojačaju svoje reformske napore i da postignu rezultate na korist svojih naroda. To je također u interesu EU-a. Kao što sam vidio tijekom moja dva nedavna posjeta regiji, vjerodostojna politika proširenja ostaje naš najvažniji alat za jačanje uzajamne stabilnosti i prosperiteta u jugoistočnoj Europi", kaže se u Barrosovoj poruci.

Reakcije premijerke

ZAGREB, 11. lipnja 2011. (Hina). Premijerka Jadranka Kosor zahvalila se u subotu hrvatskim pregovaračima, građanima i braniteljima te dužnosnicima EU-a na završetku pristupnih pregovora i, rekavši da u Hrvatskoj više ništa nije kao prije, najavila nastavak reformi i pripremu pristupnog ugovora s Unijom.

Predsjednica vlade sastala se u Banskim dvorima s voditeljima pregovaračkih skupina u subotu, dan nakon što je Europska komisija predložila Vijeću EU-a zatvaranje preostala četiri poglavlja, što otvara put da se Hrvatska pridruži Uniji 1. srpnja 2013. godine, ako Vijeće prihvati taj ciljani datum.

"To su ljudi koji su predano i odgovorno radili kako bi Komisija rekla 'što se nas tiče, Hrvatska je svoj posao obavila'", rekla je Kosor na konferenciji za novinare na kojoj je bio i pregovarački tim koji je tehnički odradio gotovo šestogodišnje pregovore s EK-om.

Zahvalila je na povjerenju građanima i braniteljima "bez čije ljubavi prema Hrvatskoj danas ne bi bili na putu završetka pregovora", a na pomoći i potpori dužnosnicima EK-a - predsjedniku Joseu Manuelu Barossu, povjereniku za proširenje Štefanu Fueleu, povjerenici za pravosuđe Vivian Reding te mađarskom predsjedništvu Unijom i premijeru Viktoru Orbanu.

Premijerka Jadranka Kosor zahvalila se u subotu hrvatskim pregovaračima, građanima i braniteljima te dužnosnicima EU-a na završetku pristupnih pregovora i, rekavši da u Hrvatskoj više ništa nije kao prije, najavila nastavak reformi i pripremu pristupnog ugovora s Unijom.

"S pouzdanjem čekam odluku Vijeća EU-a i krećemo u pripremu pristupnog ugovora", istaknula je Kosor, koja najtežim trenutkom u pregovorima smatra slovensku blokadu 2009. godine, riješenu dogovorom sa slovenskim premijerom Borutom Pahorom na susretu u Trakošćanu prije dvije godine.

"Kada smo pokazali europsko ponašanje u rješavanju problema otvorili smo vrata nastavku pregovora", rekla je Kosor, nabrajajući i druge otežavajuće okolnosti na hrvatskom putu, poput zasićenja proširenjem u EU-u, probleme oko Lisabonskog ugovora i svjetsku ekonomsku krizu.

Najvećim postignućima u pregovorima Kosor smatra činjenicu da će hrvatski biti 24. službeni jezik EU-a, zaštitu tradicionalnog načina ribolova i to što će u prvoj godini članstva hrvatski poljoprivrednici moći koristiti puni iznos potpora.

Premijerka je istaknula da pregovor nisu bili laki, među ostalim i zbog toga što je Hrvatska u mnogočemu bila posebna. Tako je Zagreb prvi imao mjerila i za otvaranje i za zatvaranje pregovora, službeno 180, a stvarno više od 400. Hrvatska je prva je koja je pregovarala u 35 poglavlja, jedina koja je dosad imala pregovaračko poglavlje 23 Pravosuđe i ljudska prava, te je nakon Grčke, koja je u Uniju ušla 1981. godine, prva zemlja koja u članstvo ulazi sama, a pregovore je otežavalo i teško naslijeđe rata.

Kosor je upozorila i na brojne "kočničare" i "skretničare" koji su vladi otežavali pregovarački proces. "Bilo je puno onih koji su bili kočničari, koji su kočili kad smo vozili uzbrdo, i skretničara koji su nas pokušali skrenuti na krivi kolosjek", rekla je premijerka.

Zahvalila je Predsjedniku Republike Ivi Josipoviću, koalicijskim partnerima i udrugama na jučerašnim čestitkama, a "očekivanim" je komentirala to što se predsjednik SDP-a Zoran Milanović nije oglasio u povodu jučerašnjih vijesti iz Bruxellesa.