Tehnologija za Olimpijadu 2020.

Mada se moderne Olimpijske igre održavaju već 116 godina, mnogi događaji su i dalje nesigurni po zdravlje sportaša, a rezultati se ne bilježe precizno, jer je mnoštvo spornih situacija u rukama sudaca podložnih "faktoru ljudske greške".

Stoga se, usprkos otporu ostarjelih čelnika, u posljednje vrijeme sve više nastoji uključiti tehnologiju koja će Olimpijadu i druga sportska natjecanja učiniti sigurnijim i preciznijim.

Obzirom da se na Olimpijadi koja će se održati 2020. godine, očekuje velika smjena generacija čelnika krovnih sportskih organizacija, postoji velika mogućnost da će upravo ona uvesti značajne tehnološke promjene, koja će značajno poboljšati natjecanja.

Veliki broj znanstvenih timova širom svijeta već posjeduje tehnološka rješenja koja bi mnogim sportovima uvelike podigla kvalitetu, pa ćemo neka od njih predstaviti ovom prilikom. 

JAHANJE - HOLOGRAMSKE PREPREKE 

Svake godine se oko 100 jahača ozlijedi zbog pada, a kada konj multimilijunske vrijednosti padne, čak i manje ozljede poput uganutog gležnja mogu završiti njegovu karijeru i skupo koštati njegove vlasnike. Kompjuterizirane baze na terenu mogle bi projicirati holografske prepreke, kao što su ograde od četiri stope i bazeni od 15 stopa širine, umjesto opasnih fizičkih objekata. Infracrvene zrake u liniji pogleda mogu pratiti rubove prepreka, a ako konj dotakne zraku, sustav će odmah obavijestiti suce i publiku o promašaju. 

SKOK U DALJ I TROSKOK - PAMETNI JASTUČIĆI ZA PRIZEMLJENJE 

Bodovanje točne duljine skoka u dalj i troskoka može biti neprecizno i dugotrajno. Sportaši padnu u pješčanu jamu gdje ostave nekoliko tragova, a suci moraju pronaći trag najbliži liniji skoka prije nego što mogu mjeriti udaljenost.

Znanstvenici sa Sveučilišta Arizona State razvili su senzor tlaka, odnosno opremu koja precizno označava gdje sportaš padne na zemlju. Smješteni ispod pijeska u jami, desetak podmetača bi moglo snimiti točnu točku doskoka, a računalo automatski izračunati duljinu skoka. 

PLIVANJE - PAMETNE NAOČALE 

Plivači često nisu svjesni svojeg položaja u utrci sve do samog kraja. Naočale s integriranim zaslonom mogle bi uživo emitirati pogled na natjecatelje i pomoći plivačima da bolje odrede tempo. Vodootporno računalo s nevidljivim slojem hidrofobnih nanočestica (tehnologija trenutno korištena na mobilnim uređajima), uvučeno u donji desni kut naočala, prikupit će podatke o položaju ostalih umreženih natjecatelja preko Bluetootha i prikazati ga na LCD-u ekranu. 

NOGOMET – PAMETNA GOL CRTA 

U igrama s malim brojem pogodaka poput nogometa, jedna loša procjena može napraviti puno štete. Kriva procjena (ne)prelaska gol crte u utakmici protiv Njemačke na primjer, koštala je Veliku Britaniju važnog gola na Svjetskom prvenstvu 2010. (nekoliko desetljeća prije, slična situacija je oštetila Njemačku). Da bi pomogli sucima, koji nemaju uvijek jasan pogled na lopte i mreže, njemački znanstveni institut Fraunhofer, razvio je automatizirani sustav praćenja golova. Pokretači oko mreže generiraju magnetno polje preko prednje strane gola. Kada lopta prolazi kroz to polje, čip ugrađen u loptu šalje signal na sat jednog suca unutar jedne desetinke sekunde.

SKOKOVI U VODU - SKLOPIVA SKAKAONICA

Ako je skok u vodu izveden dobro, glava skakača promaši dasku za nekoliko centimetara. Ako nije, neminovan je sudar glave i daske, kao što se dogodilo Amerikanki Chelsea Davis na Svjetskom prvenstvu 2005. (slomila je nos i trebala je nekoliko šavova), kao i slavnom Gregu Louganisu na Olimpijskim igrama 1988.

Hidraulična odskočna daska mogla bi skokove u vodu učiniti uvelike sigurnijima. U jednoj sekundi, dok je skakač u zraku, daska bi se mogla povući za čak jedan metar. Akcelerometar ugrađen u opremu bi osjetio svaki odskok i inicirao pokret.

SVI MOMČADSKI SPORTOVI - PAMETNA MREŽA (GRID) IGRALIŠTA

U svim momčadskim sportovima računalo bi moglo stvoriti mrežu (grid) čitavih igrališta s preciznošću do kvadratića od jednog milimetra, a svaki igrač i lopta bi bili praćeni infracrvenim kamerama u ulozi skenera. Na taj način čitavi tereni, lopte i igrači bi se mogli prebaciti u računalnu grafiku, pa više ne bi postojale dileme oko nedozvoljenih pozicija, prelaska lopte preko gol ili aut crte i sličnih situacija. Druga varijanta su pametni dresovi i pametna sportska obuća s GPS lokatorima, što bi dovelo do rješavanja istih situacija na malo drugačiji način, pomoću satelitskog pozicioniranja.

Dodatnom ugradnjom akcelometara u obuću, odjeću i lopte, puno veći užitak bi bio i za TV gledatelje, koji bi na snimkama akcija mogli dobiti obilje novih zanimljivih podataka, recimo o jačini udarca Ronalda, mjestu u koje je udario loptu, njezinoj rotaciji, radu nogu, a to bi uvelike koristilo i trenažnom procesu drugih igrača.

SUCI

Ako se na Olimpijskim igrama 2020. uvedu spomenute tehnologije, suci će također posjedovati razne gadgete koji će im omogućiti trenutno dobivanje podataka. Pametne naočale, slušalice, satovi, zviždaljke, mikrofoni i sustavi za bilježenje opaski, sucima bi uvelike olakšali zadaću i omogućili im da se posvete čistoj igri. Obzirom da bi njihova riječ i dalje bila posljednja, ne bi postali suvišni, no vjerojatno bi im se smanjio broj, jer više ne bi postojala potreba da recimo na nogometnoj utakmici postoji 5 sudaca (plus delegati i kontrolori), jer bi bio dovoljan jedan na terenu i jedan u kontrolnoj sobi. Znanstvenici smatraju kako bi na taj način vrlo brzo troškovi uvođenja novih tehnologija bili amortizirani, pogotovo ako se tehnologija i dalje bude sve više smanjivala i postajala jeftinija za kupnju, uvođenje i održavanje.

Valja naglasiti kako sva spomenuta tehnološka rješenja već postoje u fazi naprednih prototipa, a jedina prepreka je otpor čelnika sportskih organizacija, među kojima ih još uvijek veliki broj pripada generacijama iz prve dvije trećine 20. stoljeća. Stoga znanstvenici koji se bave uvođenjem tehnologije u sport, olimpijsku godinu 2020. vide kao ključnu za odlazak dovoljnog broja ljudi iz "stare garde", koje će popuniti "kvorum tehnološki osviještene generacije".

Valja naglasiti da je pored Madrida i Istambula, kandidaturu za Olimpijadu 2020. istakao i Tokio, pa nekako mislimo da bi igre u Japanu bile najbolje rješenje za uvođenje novih revolucionarnih tehnologija. Što se tiče Olimpijskih igara 2016. u Riu, stručnjaci smatraju kako na njima još nećemo doživjeti "tehnološku olimpijadu".

IZVORI: Znano.st, PopSci, Fraunhofer, Sveučilište Arizona State