70% Hrvata priznaje da piratizira softver

Prema rezultatima studije koju je provelo udruženje Business Software Alliance (BSA), 70% računalnih korisnika u Hrvatskoj priznaje da su nabavljali piratski softver.

Neki korisnici kažu da piratiziraju cijelo vrijeme ili uglavnom, drugi da to čine povremeno ili rijetko. Rezultat ovakvog ponašanja je stopa softverskog piratstva od 53% u Hrvatskoj tijekom prošle godine, što znači da je svaki drugi računalni program koji je instaliran u tom razdoblju bio nelicenciran. Komercijalna vrijednost piratstva u 2011. iznosi 380 milijuna kuna.

39 posto korisnika anketiranih u studiji se izjašnjava da softver nelegalno nabavlja "cijelo vrijeme", "uglavnom" ili "povremeno", dok 31 posto korisnika kaže da to čini "rijetko". Studija također otkriva da su korisnici koji priznaju softversko piratstvo najčešće muškog spola u dobi od 35 do 44 godine (27 posto).

"Softversko piratstvo i dalje opstaje kao rupa u globalnoj ekonomiji, IT inovacijama i otvaranju novih radnih mjesta," rekao je predsjednik i glavni izvršni direktor BSA Robert Holleyman. "Vlade moraju poduzeti korake u smjeru modernizacije zakona o intelektualnom vlasništvu i proširenja napora u provedbi zakona, kako bi se svi koji piratiziraju softver suočili sa stvarnim posljedicama."

Globalno, studija otkriva da stope piratstva na tržištima u razvoju znatno premašuju one na razvijenim tržištima (68% u odnosu na 24%), a tržišta u razvoju čine veliku većinu udjela u globalnom rastu komercijalne vrijednosti nelicenciranog softvera. 

Detaljni rezultati studije BSA provedeni na globalnoj razini:

• Globalno, mlade osobe muškog spola najčešći su softverski pirati, a vjerojatnost da dolaze iz zemalja u razvoju no iz onih razvijenih više je no dvostruko veća (38% u odnosu na 15%)

• Donositelji poslovnih odluka priznaju da piratiziraju softver češće od ostalih korisnika, vjerojatnost da će nabaviti softver za jedno računalo i instalirati ga na ostala računala u uredu više je no dvostruko veća no kod ostalih korisnika

• Globalno, podrška pravima i zaštiti intelektualnog vlasništva u teoriji je jaka, no problematičan je nedostatak inicijative kako bi se navike softverskih pirata promijenile i u praksi. Svega 20% učestalih pirata na razvijenim tržištima  i 15% na tržištima u razvoju govori da je rizik da će biti uhvaćeni dovoljan razlog da ne piratiziraju.

 • Komercijalna vrijednost nelicenciranog softvera u regiji Srednje i Istočne Europe iznosi ukupno 32,6 milijarde kuna. Globalno, vrijednost nelicenciranog softvera narasla je na rekordnih 340 milijardi kuna

• Od ukupno 24 zemlje regije Srednje i Istočne Europe (CEE), Hrvatska ima 6. najnižu stopu piratstva, međutim, uspoređujemo li rezultat u okviru zemalja EU kojima ćemo se pridružiti 2013. godine, Hrvatska ima 8. najvišu stopu

• Iako je hrvatska stopa softverskog piratstva u padu, vrijednost piratskog softvera je u rastu, gubici u 2011. godini iznose 380 milijuna kuna (porast sa 70 milijuna američkih dolara u 2010. na 74 milijuna u 2011.)

Ovo je deveta godišnja studija o globalnom softverskom piratstvu koju je BSA proveo u suradnji s tvrtkama IDC i Ipsos Public Affairs, vodećim svjetskim neovisnim kompanijama za istraživanja tržišta.

Metodologija studije uključuje prikupljanje 182 zasebna podatkovna izvora i procjenu računalnih i softverskih trendova na 116 svjetskih tržišta. Ovogodišnja studija također uključuje i anketu provedenu na 15.000 računalnih korisnika iz 33 zemlje koje zajedno čine 82% globalnog PC tržišta. 

Čitavu studiju o stopama softverskog piratstva za 2011. godinu, uključujući i podatke za Hrvatsku, možete preuzeti na web stranicama BSA na na linku: www.bsa.org/globalstudy.