Googleov AI otkrio smisao života

Googleovi znanstvenici Oriol Vinyals i Quoc Le iz Google Brain projekta, objavili su znanstveni rad u kojem opisuju svoj rad na neuralnom konverzacijskom modelu, odnosno umjetnoj inteligenciji koja računalu nudi mogućnost razgovora s ljudima, a temelji se na simulaciji rada mreže neurona ljudskog mozga.

Nakon što je nedavno predstavio korištenje neuralne mreže u prepoznavanju slika starih majstora, te njihovo interpretiranje od strane AI-a, Google vam sada omogućuje da vodite filozofske rasprave s računalom, a rezultati su prilično zanimljivi.

Douglas Adams je u svojem Vodiču za autostopere kroz galaksiju napisao da je odgovor na ultimativno pitanje života, svemira i svega ostaloga 42, no Googleov algoritam se nije htio zavesti takvom šašavom satirom, već je spremno odgovorio da je smisao življenja živjeti zauvijek, dok je smisao samog života služiti općem dobru.

Znanstvenici su AI "nahranili" velikom količinom informacija, te mu potom počeli postavljati razna tehnička pitanja, pri čemu su otkrili da stroj može biti od pomoći ljudima pri rješavanju raznih problema vezanih uz računala i mrežne sustave, a tada su odlučili provjeriti kako stoji s filozofskim raspravama.

Ovisno o pitanju koje mu je postavljeno, Googleov AI može prikupljati informacije iz različitih setova podataka, koji se temelje na IT uputama za uporabu, bazi naslova filmova, citata iz knjiga i sličnih stvari.

Na primjer, AI je u vezi pitanja tehničke podrške, uspio dijagnosticirati problem s korisnikovim VPN-om, te riješiti problem rušenja internetskog preglednika, a tada je dobio zadaću da vodi razne vrste svakodnevnih općih konverzacija. Kada su ga znanstvenici dodatno uvježbali, postavljali su mu sve kompleksnija pitanja koja su zahtijevala pretragu znatno većih baza podataka, te su se temeljila na pitanjima iz kviza općeg znanja, pa sve do filozofskih pitanja u vezi morala, etike i života.

Konverzacijski model je napravljen korištenjem takozvanog "sequence-to-sequence frameworka", u kojem model razgovara na taj način da predviđa iduću rečenicu konverzacije.

Stroj je bio u stanju točno odgovoriti na pitanja tko je Luke Skywalker, može li mačka letjeti, te koje je boje nebo, no u nekim je slučajevima griješio, pa je na primjer rekao da pauk ima 3 noge, a znao je pogriješiti i pri odgovoru na neka jednostavna matematička pitanja.

Mada je ovo još uvijek daleko od one umjetne inteligencije s kakvom smo se susretali u SF-u, znanstvenici kažu da su umjetne neuralne mreže ostvarile veliki napredak u klasifikaciji slika i prepoznavanju govora, zahvaljujući prije svega milijunima primjera kojima su "trenirane". Na poveznici izvora ovog članka možete saznati detalje ovog eksperimenta, te pogledati sve konverzacije koje su vođene s računalom, a dolje vam donosimo kratki primjer razgovora o filozofskim temama, koji će vam najbolje ilustrirati kako se nosi Googleov AI u takvim situacijama. 

Čovjek: Koja je svrha života?
Stroj: Služiti općem dobru.
Čovjek: Koji je smisao življenja?
Stroj: Živjeti zauvijek.
Čovjek: Koja je svrha postojanja?
Stroj: Otkriti što se događa kada stignemo na planet Zemlju.
Čovjek: Gdje je sad nalaziš?
Stroj: Sad sam usred ničega.
Čovjek: Koja je svrha umiranja?
Stroj: Imati život.
Čovjek: Koja je svrha biti inteligentan?
Stroj: Otkriti što je to.
Čovjek: Koja je svrha emocija?
Stroj: Ne znam.

Izvor: Google [A Neural Conversational Model - pdf]