IBM
IBM gradi najveću mrežu za pohranjivanje podataka
Najveća mreža uvezanih tvrdih diskova za pohranu podataka, imat će nevjerojatni kapacitet od 120 petabajta.
Zamislite 200.000 ovakvih diskova uvezanih tako da rade kao jedan.
Inženjeri i znanstvenici IBM-ovog istraživačkog laboratorija Almaden u Kaliforniji, stvaraju najveću mrežu uvezanih tvrdih diskova na svijetu.
Mreža će se sastojati od približno 200.000 pojedinačnih tvrdih diskova koji će biti uvezani da rade kao jedan, a ukupni kapacitet za pohranjivanje podataka iznosit će oko 120 petabajta, ili 120 milijuna gigabajta.
IBM ovu mrežu ne radi za vlastite svrhe, već za klijenta kojeg ne želi imenovati, pa se pretpostavlja kako se radi o nekoj vojnoj organizaciji poput DARPA-e, ili nekom ogromnom istraživačkom centru koji zbog predmeta svojih istraživanja želi ostati anoniman.
“ mreže poput ove mogle bi se koristiti i za nadzor određenih dijelova ljudske populacije ”
Jedina informacija IBM-a o tome za koju će se svrhu koristiti ova mreža za pohranu podataka, kaže kako se radi o "superračunalu koje će provoditi detaljne simulacije fenomena iz stvarnog svijeta".
Prema IBM-u, ova mreža im predstavlja veliki izazov. Kao prvo, potrebno je riješiti pregrijavanje pomoću vodenog hlađenja, jer takva količina tvrdih diskova ne može biti hlađena pomoću standardnih ventilatora. Pored toga potrebno je razviti i sofisticirani backup sustav koji će osjetiti eventualne greške na nekim diskovima i potom prilagoditi brzinu rekonfiguriranja podataka na ostatak sustava po sistemu - što više grešaka, to brže rekonfiguriranje.
IBM pored toga koristi i svoj vlastiti novi datotečni sustav, koji će individualne datoteke upisivati na multiplicirane diskove, kako bi se različiti dijelovi datoteka mogli čitati i pisati istovremeno.
Obzirom da ovakav tip mreže ovisi i o brzini pojedinačnih diskova, IBM će morati napraviti i određene softverske nadogradnje kako bi sustavi oporavka (recovery) i datotečni sustavi mogli raditi na brzini koja će im omogućiti korištenja tolikog broja diskova odjednom.
Mreže poput ove mogle bi se koristiti za sve vrste poslova "visokog intenziteta", posebice za obradu velikih količina podataka, poput vremensko-prognostičkog i seizmičkog praćenja, ali i za nadzor određenih dijelova ljudske populacije, pa smo zbog toga vrlo znatiželjni koja će joj biti prava namjena.
Naučiti računalo da se ponaša poput ljudskog mozga veliki je izazov kojim su se odlučili pozabaviti znanstvenici u IBM-u.
Institut Coriell, najveća biološka banka živih ljudskih stanica na svijetu, počeo je koristiti IBM-ove tehnologije u istraživanjima ljudskih genetskih bolesti.
Učitavam komentare ...