DDoS
Nijemac osuđen na 3 godine zatvora zbog prijetnji DDoS napadima
Jedan Nijemac osuđen je na 34 mjeseci zatvora i novčanu kaznu u iznosu od 350.000 eura zbog prijetnji DDoS napadima kompanijama.
Prema navodima web stranice Deutche Welle, sud u Düsseldorfu je izrekao presudu od gotovo 3 godine zatvora (točnije 34 mjeseci), neimenovanom njemačkom državljanu koji je neposredno uoči Svjetskog nogometnog prvenstva 2010. godine ucjenjivao 6 kompanija za online klađenje, prijetnjom da će izvesti DDoS napade ukoliko mu ne plate određeni iznos novca. Pored toga morat će kompanijama platiti i odštetu od čak 350.000 eura, mada im je ucjenom otuđio samo 7.500 eura.
Obzirom da su online kladionice u vrijeme SP-a na vrhuncu svojih aktivnosti i ostvaruju najveću zaradu, 3 od 6 tih kompanija platilo je odmah po 2.500 eura kako bi se zaštitile od rušenja servera, dok ostale 3 nisu željele nikako platiti, čak ni kad je ucjenjivač traženi iznos smanjio na 1.000 eura, već su slučaj prijavile njemačkoj policiji.
Nakon sveobuhvatne istrage, ustanovljeno je kako su osumnjičenog unajmili operateri ruske bot mreže sa zadaćom da izvodi napade u slučaju ako kompanije odbiju platiti traženi otkup, plaćajući mu 65 dolara dnevno za ovaj posao.
ruska bot mreža plaćala ga je 65 dolara dnevno
Deutche Welle ne navodi je li ucjenjivač ostvario svoje prijetnje i doista izveo napad na "neposlušne", no obzirom kako se u sudskoj presudi navodi da je kriv za računalnu sabotažu i ucjenu, djeluje logično da su se napadi doista i desili.
Računalna sabotaža je prema njemačkom zakonu kazneno djelo, ali se u samo nekoliko slučaja do sada njemačko pravosuđe bavilo DDoS napadima. Prije nekoliko godina DDoS napad na zrakoplovnu kompaniju Lufthansa nije bio ocijenjen kao protuzakonit, jer je zaključeno kako su ga izvele dvije neprofitne organizacije, Libertad i Kein Mensch ist illegal, koje su protestirale protiv kompanije zbog korištenja zrakoplova za deportaciju ljudi koji su tražili azil u Njemačkoj.
dolazi li vrijeme kada zakon više neće praviti razlike između dobronamjernih i zlonamjernih hakera?
Razlika između ova dva slučaja je u motivima, jer zakon pravi razliku između političkih i financijskih motiva. Pored toga i vremena su se promijenila, obzirom da su DDoS napadi postali omiljeno sredstvo napada u rukama raznih kriminalnih "haktivista", kao i onih koji ih izvode iz puke zabave. Stoga se postavlja pitanje je li je ovo trenutak kad sve ove napade treba tretirati na jednak način, kao kaznena djela.
Postoji velika vjerojatnost da će se to doista desiti, pogotovo nakon nedavnog prijedloga Europske komisije da se povećaju kazne za sve vrste cyber napada, pa čak i za samo članstvo u hakerskim grupama.
Prema svim naznakama, dolazi vrijeme kad više neće postojati "crni i bijeli" hakeri, već će svi zajedno dijeliti ćelije u odgojno popravnim ustanovama.
Učitavam komentare ...