Računalo rekonstruira izumrle jezike

Protojezici su jezici iz kojih su nastali svi današnji jezici, te predstavljaju osnovne jezične forme ljudi koji su se njima služili u davnini.

Obzirom da za te jezike ne postoje nikakvi pisani tragovi, te ih tisućljećima više nitko ne govori, reklo bi se da ih je nemoguće rekonstruirati.

Svi lingvisti, ali i znanstvenici Sveučilišta Berkeley s time se naravno ne slažu, jer smatraju kako je svaki protojezik moguće rekonstruirati proučavanjem jezika koji su nastali iz njega i protežu se do današnjih dana.

Obzirom da je to zadaća koju niti jedan lingvist nije u stanju obaviti za gotovo čitavog svojeg života, znanstvenici su odlučili programirati računalo koje bi bilo u stanju obraditi velike količine podataka i doći do praktičnih rezultata.  

Dr. Dan Klein, profesor Berkeleya koji je vodio ova istraživanja, kaže kako ljudima takvo obrađivanje podataka oduzima previše vremena, jer na svijetu postoji na tisuće jezika, te svaki ima na tisuće riječi, a da se ne govori o jezicima iz kojih su oni nastali, odnosno protojezicima.

"Kroz tisuće godina, male varijacije u načinima na koje ljudi ispuštaju zvuk, donijele su do toga da se slične riječi račvaju na slične načine, stoga postoje uzorci koje bi čovjek ili računalo mogli otkriti i temeljem njih otkrivati riječi unazad, odnosno povratkom u prošlost", kaže Klein.

Znanstvenici su stoga razvili algoritam koji je potrebno "nahraniti" velikom bazom riječi raznih jezika iste osnovne skupine, iz čega će računalo potom pronalaziti protojezike.

Znanstvenici su izveli uspješnu demonstraciju svojeg softvera na grupi austronezijskih jezika koji se danas govore u jugoistočnoj Aziji, dijelovima kontinentalne Azije i na Pacifiku.

Iz baze podataka od 142.000 riječi, sustav je bio u mogućnosti rekonstruirati osnovni jezik iz kojeg su nastali svi današnji iz te skupine, te znanstvenici vjeruju kako je to jezik kojim se govorilo prije nekih 7.000 godina.

Potom su usporedili svoj sustav s rezultatima istraživanja lingvista, te su otkrili da je softver u 85% slučajeva otkrio riječi koje su identificirali i jezični eksperti.

Klein kaže kako softver ipak nije savršen, te bi se trebao koristiti uz nadzor jezičnih stručnjaka, jer nije u stanju sam prepoznavati mnoge stvari, poput recimo morfoloških promjena ili takozvanih "re-duplikacija", poput otkrivanja razloga i načina na koji je na primjer riječ mačka postala mica-maca.

"Na dubljoj razini naš sustav ne objašnjava zašto i kako je došlo do određenih promjena, već samo da su se one dogodile", navodi Klein.

Izvor: Sveučilište Berkeley