Ucjenjivački virusi ostvaruju najveći rast

Prema izvještaju stručnjaka za računalnu sigurnost koji su radili studiju za potrebe australske vlade, najbrže rastući maliciozni softver je ransomware, odnosno virusi koji vam "preotmu" (zaključaju) računalo ili gadget, te potom traže da platite "otkupninu" kako biste i dalje mogli raditi na njemu i pristupati datotekama poput Word i Excel dokumenata, ili bazama s važnim poslovnim kontaktima i klijentima.

Prema ovom australskom izvještaju, čak 72% poslovnih subjekata u toj zemlji pretrpjelo je tijekom 2015. godine ransomware incident, za razliku od 2013., kada je postotak iznosio samo 17%. Pored toga, istraživači su otkrili i sve veći rast ransomwarea koji napada mobitele i tablete, pri čemu su žrtve također najčešće poslovni uređaji.

Drugim riječima, australska vlada upozorava da se ransomware uvelike razvio, unaprijedio i okrenuo biznisima, jer od njih cyberkriminalci mogu najlakše prikupljati novac za otkupninu, a tvrtkama je često važno riješiti problem u minutama ili maksimalno satima, jer si ne mogu ugroziti poslovanje čekanjem da im to odrade stručnjaci, koji će im čišćenje možda naplatiti čak i više.

Kao i u slučaju s većinom drugih vrsta malicioznog softvera, najčešći način zaraze ransomwareom je putem preuzimanja aplikacija s interneta, pri čemu se obično zaraženi softver pretvara da je neka popularna aplikacija, čime se uvelike povećava mogućnost da ćete na nju kliknuti i pokrenuti izvršavanje malicioznog koda, a lažne ponude će vam stizati i preko mailova, spama i lažnih nadogradnji softvera koji imate instaliran na računalu ili mobitelu.

Kako biste izbjegli zarazu ransomwareom, svi istraživači uvijek govore isto, odnosno da ne instalirate ništa s nepoznatih izvora, a ako se recimo radi o legitimnom dućanu poput Google Playa, bilo bi dobro da prije instalacije pročitate recenzije korisnika, u kojima se često može otkriti da je nešto "fake", prije nego to detektiraju Googleovi stručnjaci.

Što se cijena otkupnina tiče, najčešći iznosi koji se traže su u visini od 2 bitcoina, što je trenutno ekvivalent od nekih 800 dolara (5.558 kn), a jedini način da povratite svoje datoteke bez plaćanja otkupnine je da posjedujete njihov backup, pa je izrada pričuvnih kopija i pohrana na razna mjesta također dobar način zaštite u slučaju da zakažu antivirusna rješenja ili vam se smanji oprez.   

Za razliku od američkog FBI-a koji je nedavno priznao da žrtvama sve češće preporuča plaćanje otkupnine, jer ne može za svaki slučaj pokretati istragu, australska vlada savjetuje da se takvi slučajevi prijavljuju, obzirom da plaćanje doživljavaju popuštanjem pred kriminalcima i teroristima.

Za sada nam nije poznato koliko su hrvatski biznisi pod udarom ransomware prijevara i da li je trend i u našoj zemlji u porastu.   

Izvor: ACSC