Nalazite se
Članak
Objavljeno: 12.07.2019. 15:04

Laser Ranging Retroreflector 

Apollo 11 eksperiment još uvijek radi na Mjesecu

50 godina nakon postavljanja na Mjesečevu površinu retroreflektor još uvijek radi.

Apollo 11 eksperiment još uvijek radi na Mjesecu

Povijesnu misiju Apollo 11 svi znamo po tome što je na Mjesečevu površinu 20. srpnja 1969. dovela prve ljude, no manje je poznato da su Armstrong i Aldrin u More tišine postavili i specijalni NASA-in retroreflektor pod nazivom Laser Ranging Retroreflector, a još manje da on nakon 50 godina još uvijek funkcionira. Osim njega, na Mjesecu se još nalaze funkcionalni retroreflektori misija Apollo 14 i 15 iz 1971. godine, dok se jedan retroreflektor francuske proizvodnje nalazi na ruskom Mjesečevom vozilu bez posade Lunohod 2 od 1973. 

NASA-in eksperiment je specijalna vrsta ogledala sa značajkom da uvijek reflektira na Zemlju svjetlosnu zraku ka pravcu iz kojeg je došla, što je važno za mjerenje točne udaljenosti između Zemlje i Mjeseca. 

To znači da u nekom opservatoriju možete ispaliti lasersku zraku na njega, a nakon određenog vremena ona će se odbiti od ogledala i vratiti ka vama, što vam omogućuje mjerenje udaljenosti. Mada se zraka raspršuje na područje promjera od 20 km, što znatno otežava detekciju fotona, tehnologija je 1969. godine dobro poslužila i omogućila precizna mjerenja unutar 3 cm točnosti. 

Reflektor nakon 50 godina još uvijek radi jer ne treba nikakvu energiju, a sastavljen je od 100 "kutnih kocki" od silike koje su postavljene na aluminijsku ploču od 46 cm. Zbog oblika tih kutnih kocki svaka laserska zraka se reflektira izravno natrag. Dakako, u ovih 50 godina su za mjerenje udaljenosti od Zemlje do Mjeseca razvijene puno bolje metode zahvaljujući boljoj laserskoj i računalnoj opremi.

Osim za mjerenje udaljenosti eksperiment je bio poznat po tome što su njegovi podaci ukazali da Mjesec ima tekuću jezgru i da se vrlo sporo udaljava od Zemlje, a vrijeme između slanja i primanja laserske zrake potvrdilo je i Einsteinovu teoriju opće relativnosti koja kaže da brzina svjetlosti u vakuumu ne ovisi o gibanju svjetlosnog izvora.

I na kraju eksperiment je također pokazao da je Newtonova gravitacijska konstanta ekstremno konstantna,  odnosno da se mijenjala u odnosu manjem od 1 naprema 100 milijardi između 1969. i 2004. godine.

Vezani sadržaji
Komentari

Učitavam komentare ...

Učitavam


   

*/-->