Astronomi pronašli nedostajuću tvar svemira

Astronomi Međunarodnog centra za radio astronomska istraživanja sa sjedištem u zapadnoj Australiji pod nazivom ICRAR, nakon dva desetljeća istraživanja otkrili su "nedostajuću tvar" svemira i time riješili jedan od misterija koji su godinama zbunjivali znanstvenike.

Astronomija i kozmologija su prepune stvari koje nedostaju i za kojima se intenzivno traga poput tamne energije i tamne tvari, ali i obične barionske tvari. Tamna energija čini oko 70 posto svemira, tamna tvar oko 25 posto, a obična barionska tvar 5%, a nju znanstvenici pokušavaju otkriti još od sredine devedesetih godina prošlog stoljeća. Vjeruje se da postoji zbog tragova ostalih iza Velikog praska, no nitko je nikada nije vidio.

"Ono o čemu govorimo je barionska tvar koja je vrlo uobičajena i normalna stvar od koje smo vi i ja izgrađeni", navodi profesor Jean-Pierre Macquart, sa sveučilišta Curtin University koje je dio centra ICRAR.

Astronomi su misterij riješili proučavanjem FRB-ova (fast radio bursts), odnosno brzih izboja radiovalova iz drugih galaksija, čije podrijetlo još nije potpuno razjašnjeno.

"Intergalaktički prostor je vrlo rijedak. Nedostajuća tvar je ekvivalent pronalaženju dva atoma u sobi veličine prosječnog ureda", navodi profesor Macquart koji kaže da sve valne dužine FRB-ova putuju istim brzinama kroz svemir, no kada naiđu na nedostajuću tvar, neke valne dužine se usporavaju. Proučavanjem koliko je udaljen izvor FRB-ova i koliko im je trebalo za širenje dok nisu dosegli Zemlju, znanstvenici su uspjeli otkriti koliko tvari se nalazi između galaksija. 

Ponavljajući proces sa 6 različitih izboja koji su dolazili iz različitih dijelova svemira, znanstvenici su uspjeli otkriti gdje se nalazila nedostajuća tvar, a rezultate istraživanja su objavili u časopisu Nature.

Za ova istraživanja astronomi su koristili mrežu od 36 teleskopa ASKAP (Australian Square Kilometre Array Pathfinder) čiji umreženi tanjuri čine ekvivalent jednog radio teleskopa s tanjurom od 4000 kvadratnih metara. Teleskopi su mjerili kašnjenje između valnih dužina FRB izboja, a VLT teleskop u Čileu je izmjerio udaljenost između Zemlje i galaksije iz koje je FRB stigao.

S ta dva dijela informacije, znanstvenici su uspjeli odrediti koliko se tvari nalazi u naoko praznom prostoru kroz koji je svaki FRB prolazio.

Macquart kaže kako će idući korak biti razumijevanje novootkrivene tvari korištenjem više od 100 FRB-ova. "Ono što smo otkrili je atmosfera svemira. To je ekosustav u kojem žive galaksije", navodi ICRAR-ov znanstvenik koji vjeruje da će nam ovo omogućiti da bolje razumijemo kako su se galaksije rađale i što se s njima dogodilo kada su umrle.

"To će biti poput medicinskog oslikavanja svemira", dodaje znanstvenik.