Bismo li preživjeli da se ugasi Sunce

David Stevenson, profesor planetologije s Kalifornijskog tehnološkog instituta, krenuo je u spekulaciju "što bi bilo kad bi bilo", te se uhvatio fizikalno nemoguće situacije, u kojoj bi se naše Sunce jednog dana iznenada ugasilo iz čistog mira.

Kad bismo stavili u hladnjak šalicu s vrelom kavom, ona se ne bi odmah ohladila. Isto tako, kad bi se Sunce jednostavno ugasilo, Zemlja bi ostala topla, barem u usporedbi s njenom okolinom, još nekoliko milijuna godina, no stvorenja na planetu bi osjetila zahlađenje puno ranije. 

Za tjedan dana, prosječna temperatura površine bi se spustila na -18°C, a za godinu dana na -74°C. Gornji slojevi oceana bi se zamrznuli, ali novonastali led bi izolirao i zaštitio duboke vode i odgodio zamrzavanje cijelog oceana za stotine tisuća godina.

Milijune godina kasnije, naš bi planet dosegao i zadržao prosječnu temperaturu od -240°C, temperaturu na kojoj bi toplina koja isparava iz Zemljine unutrašnjosti bila jednaka toplini koju isijava u Svemir. 

Bez obzira na to što bi neki mikroorganizmi iz Zemljine kore preživjeli, većina života na Zemlji bi živjela vrlo kratko nakon gubitka Sunca. Fotosinteza bi istog trena bila onemogućena, a većina biljaka bi uginula za nekoliko tjedana. S druge pak strane, velika stabla preživjela čak par desetljeća zahvaljujući sporom metabolizmu i obilnim zalihama šećera. Čim bi nestalo organizama s dna hranidbenog lanca, većina bi životinja brzo izumrla, a preživljavanje na ostacima lešina trajalo bi toliko dugo dok hladnoća ne bi postala smrtonosna. 

A ljudi? Ljudi bi mogli preživjeti u podmornicama na dnu oceana, u najdubljim i najtoplijim dijelovima. Nešto privlačnija opcija su nuklearna ili geotermalna prebivališta. Dobro mjesto za kampiranje? Island. Stanovništvo ovog otoka već zagrijava 87 posto domova geotermalnim izvorima energije, a profesor astronomije Eric Blackman sa Sveučilišta u Rochesteru kaže da bi ljudi ondje mogli iskorištavati toplinu vulkana još stotinama godina. 

Izvor: Znano.st