Smrtonosni vulkani
Erupcija na Islandu ubila bi 140 tisuća ljudi
Iako su islandski vulkani u posljednje dvije godine uzrokovali velike probleme u europskome zračnom prometu, stručnjaci upozoravaju da to možda neće biti najveći problem.
Novi model, koji otkriva u kojoj bi se mjeri promijenila kvaliteta zraka kada bi neki od vulkana erumpirao istom snagom kojom je to povremeno činio u prošlosti, pokazao je da bi od posljedica zagađenja već u prvoj godini nakon eksplozije moglo umrijeti oko 140 tisuća ljudi.
Tako su znanstvenici, na temelju podataka o katastrofalnoj erupciji vulkana Laki 1783., napravili model erupcije koja bi trajala osam mjeseci.
Pomoću meteoroloških modela izračunali su putanju opasnih čestica koje izazivaju oštećenja pluća i opterećuju srce.
Prema novom bi modelu njihova koncentracija porasla za oko 120 posto, a najviše bi pogodila Island i sjevernu Europu.
“ U prvoj godini nakon erupcije oko 140 tisuća ljudi umrlo bi od bolesti pluća ili srca, što je dvostruko više od broja ljudi koji svake godine umire od gripe. ”
No, i u južnom bi dijelu Europe koncentracija čestica porasla za 60 posto.
Prema istom bi modelu u prvoj godini nakon erupcije oko 140 tisuća ljudi umrlo od bolesti pluća ili srca, što je dvostruko više od broja ljudi koji svake godine umire od gripe.
Erupcija vulkana Laki 1783. odnijela je živote najmanje petine ljudi i životinja na Islandu, a glad, izazvana problemima u poljoprivredi, također je bila pogubna.
Erupcija vulkana Grímsvötn na Islandu bila je jača od one vulkana Eyjafjallajökull prije godinu dana, kada je došlo do velike obustave zračnog prometa nad velikim dijelom Europe.
Zračna prometna uprava na Islandu danas je priopćila kako je zbog erupcije vulkana zatvorila glavni aerodrom u zemlji.
Učitavam komentare ...