GMO bakterija stvara 50% više biogoriva

Znanstvenici James Liao,  Ralph M. Parsons i Igor Bogorad s Henry Samueli School of Engineering and Applied Science na Sveučilištu UCLA, otkrili su način kako genetski modificirati bakterije koje proizvode šećer, čime vjeruju da su na pragu izrade biogoriva, koje će biti učinkovitije, no i ekološki prihvatljivije, jer će stvarati znatno manje količine ugljičnog dioksida u odnosu na postojeća biogoriva, kao i na fosilna goriva. Ovaj rad je objavljen u novom izdanju znanstvene publikacije Nature.

Znanstvenici su genetski modificirali bakteriju kako bi ju potakli da iz šećera proizvodi 50 posto više etanola, čime su kako kažu, "otvorili novi put ka jeftinijem i čišćem biogorivu korištenjem genetičkog inženjeringa koji fundamentalno mijenja način na koji određeni mikroorganizmi procesiraju šećer".

Poznato je da su biogoriva jedno vrijeme predstavljala veliku nadu za nadomještanje fosilnih goriva, no s vremenom se pokazalo da je njihova proizvodnja skupa, te da proizvodnja i korištenje zagađuju okoliš jednako (ili čak više) nego fosilna goriva zbog stvaranja velikih količina CO2, pa su stoga svi ekolozi već odavno s popisa ekološki prihvatljivih energenata skinuli biodizel i slična biogoriva.

Pri konvencionalnoj proizvodnji biogoriva, šećer koji se dobiva derivacijom iz različitih izvora poput kukuruza i biomase, pretvara se u kvasac koji fermentira sa svrhom proizvodnje etanola. No tijekom tog procesa odbacuje se jedna trećina ugljikovih atoma koji stvaraju šećer. Umjesto da se koristi za proizvodnju etanola, ugljik se oslobađa u formi ugljičnog dioksida, jednog od najgorih stakleničkih plinova.

Znanstvenici su stoga spojili gene raznih organizama kako bi stvorili alternativan način stvaranja šećera koji uopće ne emitira ugljični dioksid, te koristi sav ugljik u šećeru za proizvodnju biogoriva.

Za to su se poslužili modificiranom bakterijom E. coli, no kažu kako se isti proces može primijeniti i na druge mikroorganizme, uključujući kvasce.

Ovaj proces će također smanjiti količine zemljišta potrebnih za "uzgoj goriva" , što će također smanjiti i količine ugljičnog dioksida koje se oslobađaju procesom uzgoja kultura.

Znanstvenici navode kako još moraju demonstrirati mogućnost uzgoja ovih organizama s genetskim promjenama na dovoljno velikoj skali kako bi se mogla proizvoditi komercijalna biogoriva.  

Izvor: UCLA