Gen koji povezuje strukturu mozga s inteligencijom

Znanstvenici sa londonskog King's Collegeaa su identificirali gen koji povezuje debljinu sive tvari u mozgu s intelektualnim sposobnostima pojedinca.

Znanstvenici su promatrali cerebralni korteks, najdublji dio mozga poznat i kao „siva tvar“ koji ima glavnu ulogu u pamćenju, koncentraciji, percepciji, mislima, govoru i svijesti. Prethodne studije su pokazale da debljina moždane kore ili "kortikalna debljina", blisko korelira sa intelektualnim sposobnostima, međutim još nije identificiran gen koji određuje tu debljinu.

Istraživanje je provedeno analizom DNA uzoraka i snimkama mozga 1583 zdravih 14-godišnjaka te provedbom niza testova kako bi se utvrdile njihove verbalne i neverbalne sposobnosti.

Istraživači su proučavali više od 54.000 genskih oblika koji eventualno sudjeluju u razvoju mozga. Eksperimenti su pokazali da tinajdžeri koji nose određen gen imaju tanji korteks u lijevoj moždanoj hemisferi, osobito u frontalnom i temporalnom režnju, ujedno postižu i lošije rezultate na testovima intelektualnih sposobnosti. Genetske varijacije utječe na ekspresiju gena NPTN, koji kodira protein koji djeluje na neuronske sinapse te stoga utječe na međusobnu komunikaciju moždanih stanica.

Kako  bi potvrdili svoja otkrića, znanstvenici su proučavali kako gen NPTN djeluje kod miševa i kod ljudskih moždanih stanica. Otkrili su da gen NPTN imali različitu aktivnost na lijevoj i desnoj hemisferi mozga, što može uzrokovati povećanu osjetljivost lijeve polutke na učinke NPTN mutacija. Njihovi rezultati pokazuju da neke razlike u intelektualnim sposobnostima mogu biti rezultat smanjene funkcije gena NPTN u pojedinim regijama u lijevoj hemisferi mozga.

Ovo otkriće može imati značajnu primjenu za razumijevanje bioloških mehanizama na kojima se temelji nekoliko psihijatrijskih poremećaja kao što su shizofrenija ili autizam tj. poremećaja kojima je ključno obilježje smanjenje kognitivnih sposobnosti.

Izvor: Znano.st