Grafensko sito za pretvaranje morske vode u pitku

Znanstvenici Sveučilišta u Manchesteru pod vodstvom dr. Raula Naira u publikaciji Nature Nanotechnology objavili su znanstveni rad u kojem opisuju svoju metodu desalinizacije morske vode pomoću membranskog sita koje se temelji na grafenovom oksidu. Grafenske membrane već su se prije testirale za te potrebe u laboratorijskim uvjetima na maloj skali, no znanstvenici iz Manchestera tvrde da je njihova inovacija prva koja se može primjenjivati na industrijskoj skali.

Grafen je materijal koji puno obećava na mnogim poljima industrije jer se sastoji od jednog sloja ugljikovih atoma aranžiranih u heksagonalnu rešetku. Njegova svojstva poput izuzetne čvrstoće i električne provodljivosti čine ga jako atraktivnim za primjenu na mnogim područjima, no skup i težak proces proizvodnje još uvijek uvelike ograničava uporabu na laboratorijske uvjete.

"Za razliku od grafena, grafenov oksid se može proizvesti jednostavnom oksidacijom u laboratoriju", navodi dr. Nair. "Poput neke otopine možete ga postaviti na supstrat ili porozni materijal te koristiti kao membranu. Pored toga, u smislu skalabilnosti i troškova proizvodnje, grafenov oksid donosi prednost ispred jednoslojnog grafena“.

Sita izrađena od grafenovog oksida trebaju imati rupice manje od jednog nanometra kako ne bi propuštala sol i to je sada najveći izazov znanstvenicima u daljem razvoju ove tehnologije.

Dr. Nair i njegovi kolege već su demonstrirali da se uz dodatak zidova od epoksi smole s obje strane mebrane od grafenovog oksida može učinkovito blokirati prolazak soli, dok vodene molekule kroz membranu prolaze bez problema, a sada planiraju izvesti test u kojem će usporediti učinkovitost svojeg sita s postojećim industrijskim membranama koje se koriste u desalinizaciji.

Ukoliko se ova metoda pokaže isplativom i učinkovitom, dr. Nair bi mogao pomoći milijunima ljudi u svijetu koji su svakog dana suočeni s nestašicom pitke vode, a koliko je to danas veliki problem svjedoči procjena UN-a koji kaže da će nestašica vode do 2025. godine pogodini 14% svjetske populacije.