Nalazite se
Članak
Objavljeno: 20.06.2011. 15:10

Biorazgradnja 

Hrvatske eko-vrećice od kukuruzne dekstroze

Mada je kod nas zakonsko uvođenje biorazgradive ambalaže još u povojima, hrvatske eko-vrećice nimalo ne zaostaju za svjetskima. 

Hrvatske eko-vrećice od kukuruzne dekstroze

Od početka 2011. godine uporaba plastičnih vrećica se u potpunosti izmijenila. Talijani, za koje se zna da su potrošači više od petine plastičnih vrećica korištenih u Europi, koristili su oko 20 milijardi plastičnih vrećica godišnje. Novi zakon koji je u Italiji stupio na snagu početkom godine, zabranio je vrećice koje nisu biorazgradive, a vlasnici trgovina upućeni su da koriste vrećice od tkanine, papira ili drugih biorazgradivih materijala.

 biorazgradiva ambalaža osim koristi u ekologiji, doprinosi i uštedi fosilnih goriva 

Talijanski ministar pozdravio je novi zakon ocjenjujući ga kao veliko postignuće, te je istaknuo da će na taj način  masovni otpad biti reduciran, smeća će biti manje i kvaliteta okoliša u cjelini će se poboljšati. Ovom izjavom Italija se pridružila grupi zemalja koje zabranjuju uporabu plastičnih vrećica ili barem propisuju njihovo reduciranje.

Ostale europske zemlje počele su uvoditi dodatan porez na plastične vrećice, mjeru koja smanjuje uporabu štetnih plastičnih materijala za više od 50%, ističući osim štetnih efekata, veliki potencijalni rizik od smrti životinja. U SAD-u je  2007. počela zabrana na lokalnoj razini. U San Franciscu, prvom američkom gradu koji je uveo takav zakon, lokalne vlasti zabranile su plastične vrećice u supermarketima i drogerijama. Nakon toga mnogi drugi gradovi slijedili su njihov primjer.

EcoWorks1

EcoWorks vrećice su rađene prema svim svjetskim standardima

Ekološke udruge snažno su podržale ovakve regulative. Istaknule su da je u 21. stoljeću, zahvaljujući novim  tehnologijama utemeljenim na održivosti, napokon pronađen način za djelovanje u skladu s prirodom, te da je ovo jedan od načina da se stane na kraj opasnom narušavanju prirodne ravnoteže.

400 godina razgradnje

Jednostavno rečeno, ako znamo da je prosječno trajanje plastične vrećice samo 45 minuta, to znači da se ona gotovo uvijek baca nakon prvog korištenja. Apsurd je još veći ako znamo da je potrebno 77 milijuna godina da se generira jedna kap fosilnog goriva.

Za jednu bačenu plastičnu vrećicu potrebno je 400 godina da bi se razgradila, a u slučaju spaljivanja u postrojenjima za spaljivanje, dolazi do stvaranja vrlo opasnih plinova. Zaokret prema biorazgradivim materijalima pokazuje pozitivan trend i ukazuje na činjenicu da nadležne vlasti kao i obični ljudi postaju sve više svjesni važnosti održivosti i očuvanja našeg prirodnog okruženja.

Hrvatski aduti

U Hrvatskoj su zakonske regulative tek u procesu nastanka, no do ulaska u EU ćemo se i mi morati ozbiljno pozabaviti ekološkim smjerom održivog razvoja, kako bismo i po tome mogli parirati zemljama EU.

Jedan od proizvođača ekološki prihvatljivih biorazgradivih vrećica u Hrvatskoj je tvrtka Eco Cortec iz Belog Manastira, čiji je istraživački laboratorij posvetio mnogo godina istraživanja za razvoj biorazgradivih i kompostabilnih fleksibilnih filmova i vrećica, dizajniranih da zamijene mnoge vrste polietilena visoke i niske gustoće po konkurentnim cijenama.

EcoWorks2

EcoWorks se potpuno razgrađuje na ugljični dioksid i vodu u vremenskom periodu od 6-8 tjedana.

Njihov novi proizvod pod nazivom EcoWorks može se koristiti za različite namjene, u rasponu od zaštitnih industrijskih filmova, folija za poljoprivrednu uporabu, pakiranja za maloprodaju, kao i za komunalni otpad.

Tehnologija proizvodnje temelji se na korištenju biomaterijala, točnije poliestera dobivenog iz dekstroze kukuruza kao osnovne sirovine. Na taj način su dobili 100% biorazgradivu ambalažu, koja se utjecajem mikroorganizama u uvjetima kompostiranja razgrađuje poput uobičajenog organskog materijala na ugljični dioksid i vodu.

Ukratko rečeno, hrvatska „zdrava industrija“ je očito brža u uvođenju biorazgradive ambalaže nego „zdrava zakonska regulativa“. Toplo se nadamo kako će ovakvi domaći proizvodi doista preplaviti Hrvatsku, a ne da se desi da ih kroz par godina moramo početi uvoziti izvana, kako se to često dešavalo u povijesti.

Vezani sadržaji
Komentari

Učitavam komentare ...

Učitavam













       

*/-->