Intervju: Miyoung Chun, Voditeljica BRAIN projekta

SAD će u idućim godinama potrošiti oko 2 milijarde dolara na projekt BRAIN, kojem je cilj izvršiti detaljno mapiranje ljudskog mozga, kao što je to učinjeno s ljudskim genomom u nedavnoj prošlosti. Ovaj ambiciozni desetogodišnji projekt koji je najavio osobno predsjednik Barack Obama u veljači ove godine, povezati će mnoštvo znanstvenih institucija, sveučilišta i fondacija, no zapravo predstavlja svojevrsni kuriozitet u znanstvenom svijetu, jer mnogi znanstvenici kažu kako "uopće ne znamo što želimo otkriti".

Stoga je portal MIT Technology Review odlučio porazgovarati s Miyoung Chun, molekularnom genetičarkom, potpredsjednicom Kavli fondacije i jednom od voditeljica-koordinatora BRAIN projekta. 

MIT: Što vjerujete da ćete zapravo točno mapirati? 

Miyoung Chun:  Puno smo napredovali od kako je prije 100 godina Santiago Ramón y Cajal otkrio neuron kao temeljnu funkcionalnu jedinicu živčanog sustava. Mi znamo kako izmjeriti aktivnosti malog broja neurona, do nekoliko stotina. Koristeći funkcionalni MRI (magnetsku rezonancu), mi također znamo kako izmjeriti aktivnosti velikih uzoraka neurona koji se sastoje od njih 30.000 do jednog milijuna. No mnoge kritične funkcije mozga uključuju između nekoliko tisuća do mnoštva milijuna neurona. BRAIN će generirati revolucionarne nove alate koji će mjeriti moždane aktivnosti od tisuća do milijuna neurona kako bi se mogla stvoriti generalna teorija mozga.

MIT: Zašto to učiniti? 

Miyoung Chun: Želimo razumjeti kako pamtimo, kako učimo, kako se krećemo, kako funkcioniraju naše emocije. Te sposobnosti nas definiraju, a za sad ih vrlo teško shvaćamo. 

MIT: Kako će nanoznanost i nanotehnologija doprinijeti mapiranju moždanih aktivnosti? 

Miyoung Chun:  Moždane funkcije na nanoskali. Tako da alati koji proučavaju mozak moraju obavezno raditi na toj razini. Ono što je doista potrebno je mogućnost da mjerimo znatno više. Prije 10 do 15 godina to nije bilo moguće, sada je izvedivo. 

MIT: Kakva će biti korist od toga? 

Miyoung Chun:  Koja je svrha mjerenja ako ne znate što ona znače? Svrha BRAIN projekta nije razvijanje alata koji će nam omogućiti čitanje više neurona, mi želimo odgonetnuti moždane aktivnosti. Jedna interdisciplinarna mreža znanstvenika i inženjera će raditi na tome da se proizvede nova snažna protetika, tretmani za devastirajuće poremećaje mozga, poboljšanje edukativnih strategija, te nove pametne tehnologije koje imitiraju izvanredne sposobnosti mozga. 

MIT: Je li projekt ljudskog genoma dobra ili loša metafora za mapu moždanih aktivnosti? 

Miyoung Chun:  Postoje sličnosti. Opseg studije, njezina dugoročna vizija, te količina potrebnog novca za realizaciju. Ono što je najveća razlika je krajnji cilj. U projektu ljudskog genoma on je bio jasan. Kada izvršite sekvencioniranje 3 milijarde nukleotida gotovi ste, je li tako? No kod mape moždanih aktivnosti bilo bi nesmotreno reći da je cilj izmjeriti 100 milijardi neurona ljudskog mozga. Možda zapravo nikada nećemo dostići krajnji cilj, a što je najvažnije, mi ne znamo hoće li nam manji broj omogućiti spoznaje koje trebamo. 

MIT: Vi također mislite da ne možete anticipirati neka pitanja koja će se pojaviti u mapiranju. 

Miyoung Chun:  Točno. Mi ne znamo što ćemo naučiti mjerenjem i odgonetanjem milijuna neurona. Ono što znamo je to što smo već uspjeli postići. Na primjer, John Donoghue sa Sveučilišta Brown ima pacijenticu koja je doživjela moždani udar prije 15 godina. Stimuliranjem manje od 100 neurona ona može pomicati robotske ruke i piti jutarnju kavu. Stotinu neurona. Zamislite da ta pacijentica prohoda kada joj John stimulira 100.000 neurona! 

MIT: Na koje pitanje biste željeli da BRAIN projekt odgovori konkretno vama, a dugo ste željeli odgovor na njega? 

Miyoung Chun:  Da budem iskrena, nastojim ne personalizirati ovaj projekt. 

MIT: Upravo stoga je to pitanje zanimljivo. 

Miyoung Chun:  Ono što mene posebno zanima je kako se formiraju naše misli. Razmišljanje je jedna posebna ljudska osobina. Mi pretpostavljamo da i druge vrste imaju misli, no naše se pokazuju više... opsežnije. Misli omogućuju da mi razgovaramo o tim stvarima danas. Naše misli su direktno povezane s time kako pamtimo, kako učimo, te kako smo u stanju činiti tako puno toga. No koja je osnova svega? To je ta uloga mozga za rezoniranje koja mi se čini najmisterioznijom. No smatram kako svatko ima svoje mišljenje o tome zbog čega je mapiranje mozga tako važno.