Oblačno s kišom u blizini crne rupe

Znanstvenici su donedavno mislili da su supermasivne crne rupe poput one koja se nalazi u središtu naše galaksije, bile okružene vrućim plinom temperature od 20 milijuna stupnjeva C, no nova istraživanja ukazuju na potpuno drugačije "meteorološke" prilike.

Grupa znanstvenika iz ALMA-e (Atacama Large Millimeter/submillimeter Array) u sjevrnom Čileu, u publikaciji Nature objavila je rezultate svojih istraživanja koja otkrivaju crnu rupu s džepovima hladnog plina koji se kondenzira iz vrućeg plina i uzrokuje "padanje kiše" u crnoj rupi.

Grant Tremblay, znanstvenik sa Sveučilišta Yale i prvi autor ove studije navodi da je ovo vrlo "cool", te da se radi o jednom od najljepših astronomskih promatranja koja je vidio. Znanstvenici ALMA-e su naime otkrili da se džepovi hladnog plina temperature od 10 kelvina (-263 C) kondenziraju, te potom stvaraju svojevrsnu kišu koja pada u centar crne rupe.

Mada ovu pojavu nazivaju "kišom", ne radi se doista o kiši, već o super hladnim balonima plina koji ispadaju iz super vrućeg oblaka i ruše se u središte crne rupe brzinom od 107,8 tisuća km/h na udaljenosti od milijardu svjetlosnih godina.

Mada su do sada neke studije predviđale ovakav uzorak svemirskog vremena, Tremblay kaže da je sada prvi puta doista promatrano.

On je mjehuriće hladnog plina primijetio u centru najsjajnije galaksije u centru Abell 2597 klastera galaksija, a potom je primijetio sjenu koju bacaju na Zemlju - u osnovi te hladne mase dolaze putem energije koja stiže do nas iz crne rupe. Što se tiče upadanja tih mjehura hladnog zraka u središte crne rupe, do tog je zaključka došao jer su oni "crvenog pomaka", što znači da se razvlače prije nego dođu do nas, te izgledaju crvenije nego što bi biloočekivano.

"Da se mjehuri plina ne kreću, ne bismo očekivali da se njihovo svjetlo pretvori u crveno", kaže Tremblay.

Ovo otkriće zasad samo dokazuje da se uzorci predvidljivog vremena mogu događati, te će motivirati znanstvenike da pokušaju otkriti kakva je "vremenska prognoza" u drugim galaksijama.

Izvor: Nature