VIDEO: 45 [gorkih] godina od prvih ljudi na Mjesecu

Kada su Neil Armstrong i Buzz Aldrin 20. srpnja 1969. godine sletjeli na Mjesec lunarnim modulom "Orlom" (Eagle), čitav svijet je mislio da će čovječanstvo tamo vrlo brzo uspostaviti prve stalne baze, pa čak i svojevrsne hotele za svemirski turizam, te da ćemo ubrzo prošetati i drugim svemirskim planetima poput Marsa.

No nakon ovog dvojca, Mjesecom je do danas prošetalo samo 10 ljudi, a zadnji među njima, Eugene Andrew "Gene" Cernan, ušao je 14. prosinca 1972. u modul Challenger i time postao posljednji čovjek koji je šetao površinom našem prirodnog satelita.

Stoga nećemo pogriješiti ako kažemo da baš i nemamo previše razloga slaviti obljetnicu "Armstrongovog stopala", jer nas više kopka zbog čega 42 godine nitko nije hodao Mjesecom, usprkos svom silnom fantastičnom razvoju znanosti i tehnologije tijekom tih desetljeća. Glavni razlog je dakako bio novac. Apollo program je prema novijim NASA-inim procjenama objavljenim na jednom simpoziju 2009. godine, koštao američke poreznike oko 160 milijardi dolara.

Drugi razlog je također očit, a to je politika. Program hodanja Mjesecom, trebao je američku javnost uvjeriti da Rusi barem u jednoj stvari nisu u stanju parirati Amerima u svemirskim istraživanjima, nakon što su ih pretekli s prvim satelitom u svemiru (Sputnjik) i posebice s prvim čovjekom u orbiti (Gagarin). Sve to zbivalo se usred velikih previranja u SAD-u, kada je zemlja bila podijeljena na one koji su bili za i protiv rata u Vijetnamu, pa je samo nešto tako veliko poput šetnje Armstronga i Aldrina moglo na kratko ujediniti zemlju i prikovati sve političke opcije uz male ekrane na kojima se održavao TV prijenos misije Apolla 11.

No, mi bismo rekli kako novac i politika nisu jedini krivac zbog kojeg danas još uvijek nemamo gradove na Mjesecu, jer je tu u igri i marketing. TV prijenose zadnje dvije misije Apolla gotovo nitko nije gledao, jer je interes javnosti strašno splasnuo, obzirom da su program preuzeli znanstvenici koji nisu znali održati medijsku pozornost. Stoga nikoga nije bilo briga što je tim Apolla 17 tijekom 3 dana boravka na mjesečevoj površini prikupio najdragocjenije uzorke i obavio najvažnije znanstvene eksperimente u čitavom programu, jer su astronauti na Mjesecu običnom puku postali zastarjela i dosadna vijest.

Nakon Apolla, NASA je sve resurse bacila na "svemirski avion" Space Shuttle, a Rusi su u potpunosti izgubili želju za nadmetanjem.

Bez obzira na sve, čestitamo NASA-i ovu obljetnicu, no pitamo se hoćemo li na idućeg čovjeka na Mjesecu čekati još 45 godina?