Znanstveni rad o dokazu postojanja života na Marsu

Grupa znanstvenika sa sveučilišta u SAD-u, Italiji i Indiji, objavila je znanstveni rad pod provokativnim nazivom "Dokaz o životu na Marsu?", u kojem se pozivaju na razna istraživanja crvenog planeta pomoću rovera i orbitalnih letjelica, pri čemu poseban naglasak daju na fotografije koje je snimio rover Opportunity koji je nakon 15 godina boravka na Marsu, u veljači ove godine  službeno proglašen mrtvim jer mu je najvjerojatnije prašina potpuno prekrila sunčeve ploče pa ga NASA više nije uspjela probuditi.

Na slikama koje je snimio Opportunity u predjelima kroz koje je prolazio, ali i na dijelovima vlastite opreme, dr. Nicola Cantasano iz Italian National Research Councila vidi strukture koje jako podsjećaju na sićušne gljive i lišajeve na Zemlji, a njegovu tezu su potvrdila još četiri nezavisna znanstvena istraživanja uglednih sveučilišta. Mada se u znanstvenom radu govori o dokazu postojanja života na Marsu, znanstvenici su jako oprezni jer žele izbjeći osudu kolega, pa ističu da dokaz u ovom slučaju nije konačni dokaz.

U znanstvenom radu se također govori i o mogućim izvorima života na Marsu, pa se između ostaloga spominje i mogućnost kontaminacije Marsa mikroorganizmima, cijanobaketerijama i lišajevima sa Zemlje, za koje je dokazano da mogu preživjeti let kroz svemir i boravak na Marsu, obzirom da su to pokazala testiranja na zemlji, pa čak i na ISS-u, u spremnicima izloženim svemiru.

Na fotografijama na koje se pozivaju znanstvenici, identificirano je 15 vrsta gljiva koje spadaju u koljeno stapčarki (basidiomycota), a uočene su na Marsovom tlu, ali i na "selfijima" rovera u obliku sloja bakterija ili gljivica koji se povećao tijekom više od 1000 Marsovih dana, iako i sami priznaju da se možda radi samo o onećišćenju opreme prašinom.

Drugi "dokaz" znanstvenici vide u sezonskim fluktuacijama metana na Marsu, jer su ispitivanja pokazala da tijekom Marsovih proljeća i ljeta u atmosferi ima više metana nego tijekom jeseni i zime. Na Zemlji više od 90 posto metana potiče iz bioloških izvora, posebice od rasta i raspadanja bilja, a koncentracije tog plina se mijenjaju tijekom godišnjih doba, pa znanstvenici vjeruju da bi to moglo biti i slučaj na Marsu.

Brojna dosadašnja istraživanja Marsa ukazuju na mogućnost da je Mars nekada imao atmosferu i površinsku tekuću vodu, što ukazuje na veliku mogućnost da je nekada bio živ planet.

Mada njihovi kolege govore da su sve ovo i dalje spekulacije, znanstvenici koji stoje iza ovog rada kažu da su ih podaci i fotografije prikupljene iz brojnih izvora, počevši od Viking misije iz 1976. godine uvjerili kako postoji velika mogućnost postojanja gljivičnog života na Marsu, pa pozivaju NASA-u da čim prije započne s realizacijom misija u kojima će se prikupljati uzorci s Marsa i slati natrag na Zemlju, kako bi mogli biti ispitani u najsuvremenijim laboratorijima. Ima li Marsovaca na Marsu i jesu li oni zapravo emigranti sa Zemlje, možda ćemo saznati uskoro.  

Čitav znanstveni rad možete pogledati na ovoj poveznici.