Pronađen najstariji mozak kralježnjaka na svijetu

Većinu onoga što znamo o davno izumrlim životinjama dolazi iz njihovih kostiju, obzirom da se meko tkivo najčešće ne može dobro fosilizirati.

Nakon što životinja ugine, njezino meso i organi obično nestanu vrlo brzo, zahvaljujući strvinarima ili raspadanju. Ostaju samo kosti, koje se u nekim slučajevima mogu fosilizirati, no ako lešina izbjegne izlaganje elementima brzim zakopavanjem ili umotavanjem u materijale poput jantara, meka tkiva poput kože ili perja mogu preživjeti do danas.

Sada su znanstvenici otkrili najstariji poznati fosilizirani mozak kod životinje kralješnjaka. Rekord pripada ribi staroj 319 milijuna godina poznatoj kao Coccocephalus wildi (C. wildi), ranom pretku zrakoperki, koje čine najveću skupinu modernih kralješnjaka. Prethodni rekorder bio je morski pas star 300 milijuna godina, dok drugi značajni fosilni mozgovi uključuju mozak 310 milijuna godina starog raka potkovičara i dinosaura starog 133 milijuna godina.

Međutim, ovaj fosil ribljeg mozga nije novo otkriće, iskopan je iz rudnika ugljena prije gotovo jednog stoljeća. Ali u novoj studiji, istraživači Sveučilišta u Michiganu su proveli CT skeniranje uzorka kako bi ispitali njegovu unutrašnjost bez oštećenja, i uočili su svijetlu mrlju u lubanji, što ukazuje na gušći mineral, možda pirit. Tim je rekao da je ova mrlja izgledala sumnjivo poput mozga. Bila je simetrična po sredini, imala je šuplje prostore koji su nalikovali klijetkama i filamente koji su izgledali kao kranijalni živci.

"Imao je sve te značajke i rekao sam si: Je li ovo stvarno mozak u koji gledam?", rekao je Matt Friedman, stariji autor studije. "Pa sam zumirao taj dio lubanje kako bih napravio drugo skeniranje u višoj rezoluciji i bilo je vrlo jasno da je to upravo ono što mora biti."

Tim kaže da je do iskonskog očuvanja vjerojatno došlo jer je riba bila zakopana ispod sedimenata vrlo brzo nakon što je umrla, s malo prisutnog kisika. Čini se da se unutar njegove lubanje također formiralo kemijsko mikrookruženje koje je pogodovalo fosilizaciji mekih tkiva, kao što možete vidjeti u ovom videu.

Otkriće također može popuniti neke praznine u priči o evoluciji riba. Prema istraživačima, mozak C. wildi najsličniji je mozgu jesetre i veslonožaca, koji se smatraju primitivnim jer su se odvojili od ostalih riba prije više od 300 milijuna godina.

"Za razliku od svih živih riba sa zrakastim perajama, mozak Coccocephalusa savija se prema unutra", rekao je Friedman. "Dakle, ovaj fosil bilježi vrijeme prije nego što je evoluirala ta prepoznatljiva značajka mozga ribe zrakoperke. To nam daje neka ograničenja o tome kada je ova osobina evoluirala."

Istraživanje objavljeno u časopisu Nature možete pronaći na ovoj poveznici.