Zlatni crvi
Zlatni "pakleni" crvi 3,5 km ispod zemlje
Crvi iz južnoafričkih rudnika zlata mogli bi živjeti na Marsu.
Kad pronađemo život na nekom stranom planetu, možda će izgledati upravo ovako.
Ovi minijaturni crvići koje su u nekim medijima prozvali "paklenim crvima" (vjerojatno stoga što se nekoć smatralo da područje na dubini gdje su pronađeni geografski spada u biblijsko vječno mučilište zločestih duša), veličine su od samo 500 mikrometara.
Pronađeni su u tri rudnika zlata u Witwatersrand bazenu pokraj Johannesburga (Južna Afrika), i to na dubinama između 900 metara i 3,6 kilometara ispod površine Zemlje. Ovo otkriće je zaprepastilo znanstvenike Princetona, jer se smatralo kako na tim dubinama uz uvjete koji tamo vladaju ne postoji šansa za život višestaničnih organizama.
Crvi su pronađeni u tri rudnika zlata Witwatersrand bazena pokraj Johannesburga
Zapravo, do sada nije bilo poznato postojanje višestaničnih organizama na dubinama puno većim od 10 metara ispod zemlje, što čitavom otkriću daje posebnu važnost.
"Ovo je kao da pronađete Moby Dicka u nekom jezeru poput Ontarija", izjavio je Tullis Onstott sa sveučilišta Princeton.
Kako izgleda, sićušni crvi žive u vodi između stijena rudnika, te mogu podnositi temperature od 43 stupnja celzijusa i hraniti se bakterijama. Testovi ugljena koji se otopio u vodi upućuju da crvi na tim dubinama žive između 3.000 i 12.000 godina.
Caleb Scharf iz Astrobiloškog centra u New Yorku, kaže kako je nevjerojatno da tako kompleksan oblik života toliko dugo živi udaljen od bilo čega drugog, bez sunčevog svjetla i bez dodira s biokemijskim spojevima s površine.
“ nekoć se smatralo da područje na dubini gdje su pronađeni ovi crvi, geografski spada u biblijsko vječno mučilište zločestih duša ”
Tullis Onstott kaže da mikrobiolozi još uvijek pokušavaju razumjeti kako na tim dubinama uopće mogu preživjeti jednostanični organizmi, a ti uvjeti, nedostatak zraka i hrane, sve su znanstvenike uvjeravali kako je tu potpuno nemoguć ovako kompleksan oblik života.
Carl Pilcher, direktor NASA-inog instituta za Astrobiologiju, izjavio je da ovo otkriće višestaničnog organizma koji je toliko odvojen od čitavog ekosustava na Zemlji, dokazuje kako takvi oblici života mogu živjeti i u okolišu gdje nikada nije postojala fotosintentska biosfera, poput Marsa.
Znanstvenici drže kako bi na takvim planetima ekosustav mogao biti baziran oko mikroba koji energiju i hranu dobivaju od radioaktivnih ostataka okružujućih stijena, kojima se pak hrane višestanični organizmi poput ovih crva, a potom bi se u istom lancu mogle pojaviti i znatno veće i složenije forme živih bića.
Znanstvenici Harvardskog Odjela za Zemlju i planetarne znanosti pronašli dokaze da je Zemlja nekada bila planet u cijelosti prekriven ledom.
Britanski biolozi su otkrili potpuno novu grupu živih organizama koje su privremeno smjestili u kategoriju mikroskopskih gljiva.
Učitavam komentare ...