Je li na pomolu kraj gladi na svijetu?
Znanstvenici dešifrirali genom krumpira
Podaci o genetskom materijalu krumpira mogle bi pomoći poboljšanju uzgoja ove vrlo raširene namirnice i razvoju sorti koje će biti rodnije.
330 milijuna tona krumpira obradi se godišnje u svijetu
U određivanju zapisa DNK krumpira sudjelovalo je gotovo 100 znanstvenika s oko 30 međunarodnih ustanova i instituta. Uspjelo im je odrediti zapis dviju genetski različitih vrsta krumpira, a te podatke su potom usporedili međusobno.
Genom je skup informacija tj. neke vrste zemljovida svih gena nekog organizma. Znanstvenici u skupini pod vodstvom Robina Buella s američkog sveučilišta u Michiganu identificirali su gene koji su odlučujući za razvoj krupira, npr. za razvoj karakterističnog oblika gomolja.
Također su identificirali gene ki određuju otpornost na štetnike ili bolesni. Iain Gordon s instituta James Hutton u Škotskoj je uvjeren da će odsad biti moguće mnogo brže razviti bolje sorte krumpira, koje će biti hranjivije i otpornije na štetnike i bolesti.
Jedan od velikih izazova čovječanstva u sljedećim desetljećima bit će prehraniti sve brojnije svjetsko stanovništvo, a krumpir će biti jedna od najraširenijih kultura na svijetu. Krumpir dolazi iz Južne Amerike. Prema podacima Svjetske organizacije za prehranu (FAO) je 2009. u svijetu obrađeno 330 milijuna tona krumpira.
Učitavam komentare ...