Sve što ste željeli znati o prikupljanju love crowdfundingom

Crowdfunding (u daljnjem tekstu: CF) je nakon nekoliko iznimno uspješnih domaćih kampanja početkom godine (STEM revolucija u školama, Include, MAKERBuino), opet došao u centar naše pozornosti. Nakon kratke stagnacije prošlih godina, u kojima su tek rijetki domaći projekti uspjeli ostvariti značajan uspjeh (Vitastiq 1 i 2, Baggizmo, Machina Arcana), 2017. ruši rekorde. A nije prošla ni prva polovica godine. Što se sve promijenilo u tri godine od naše prve teme o CF-u te potaknulo novi veliki rast hrvatskih CF kampanja, pitali smo nekoliko domaćih (i jednog stranog) stručnjaka i CF kampanjaca.

Više platformi, više podržavatelja, više novaca?

Hrvoje Hafner, domaći CF stručnjak i osnivač crowdfunding.hr portala, izdvaja equity CF iliti crowdinvesting kao najbitniju promjenu u odnosu na 2014. Prethodni američki predsjednik Barack Obama uveo je legislativu JOBS Act prema kojoj se putem CF-a mogu kupovati vlasnički udjeli.

“CF na tom principu u Americi već postoji. Recimo, postoji CF platforma koja se zove AngelList, gdje su već i prije ulagači mogli sindicirano ulagati u projekte. Međutim, ono što je drugačije u Americi u odnosu na Europu jest da je takva vrsta ulaganja omogućena isključivo za akreditirane investitore. Znači, ti moraš imati godišnji prihod od nekoliko milijuna dolara, moraš imati nekakvu imovinu, proći određenu certifikaciju da bi mogao ulagati. Takva ekipa akreditiranih investitora do sad bi bila koncentrirana kroz nekakve manje platforme poput AngelLista, CircleUpa i Fundablea i oni su investirali u zatvorenim rundama. Ono što se sad promijenilo s Indiegogom, MicroVenturesom i još nekim drugim CF platformama u Americi je to da sad primaju investicije u projekte i u firme, ne u obliku nagrada nego u obliku vlasničkih udjela”, objašnjava Hafner. S razvojem takvih platformi na tržištu su se pojavile razne specijalizirane agencije, poput Funded Today, Jellop i Agency 2.0 koje se bave PR-om te plaćenim oglašavanjem, dodaje Hafner. Da bi te agencije uopće razmotrile vaš projekt, potrebno im je iskeširati 5 tisuća dolara. Za vrijeme kampanje također im je potrebno uplatiti novac za oglašavanje, a nakon (uspješne) kampanje uzimaju 35% skupljenih sredstava. Prihoda, ne zarade.

Hardver ili softver?

Osim equity CF projekata, najveće šanse za milijunsku zaradu danas imaju hardverski projekti. Što je i logično obzirom da su nagrade/tierovi uglavnom skuplji pa pokretači kampanje trebaju manji broj podržavatelja ne bi li dosegnuli određenu cifru. Osnivač crowdfunding.hr portala kaže da najviše takvih projekata dolazi iz američko-kineskog Hax akceleratora: “60 ili 70% posto projekata iz [jedne] generacije Haxa završi na Kickstarteru i svi imaju kampanju red veličine, minimalno od 100 tisuća do milijun ili iznad milijun dolara.” Nadalje, gotovo svi uspješni hardverski projekti su financirani od strane investitora, prije (Pebble) ili nakon završene kampanje. “Nema šanse da ti je lova koju dobiješ od podržavatelja dovoljna za raditi održivi biznis. Kod većine tih uređaja nije samo pitanje proizvodnje tog gadgeta. Kompanija samo s jednim uređajem ne može dugoročno opstati na tržištu. I upravo zbog toga kompanije koje imaju uspješne Kickstarter kampanje uzimaju investicije da prošire [portfolio] svojih proizvoda.”, objašnjava Hafner te navodi primjer domaćeg Bellabeata koji je isto tako život započeo na CF platformi, skupivši 11.820 dolara za BabyWatch na Indiegogou.

Radite li hardverski startup potrebno je točno izračunati COGS (Cost of Goods Sold), sve troškove koje taj proizvod zahtijeva, savjetuje Hafner: “Cijena tog proizvoda na polici i cijena u trgovini po kojoj ti to prodaješ, bilo na svom web shopu bilo u nekakvom retailu mora biti između tri do pet puta. Znači, ako ja nešto prodajem za 100 dolara, ja to moram proizvesti za 20-25 dolara.” Softver je drugačiji što se nagrade mogu lako umnožiti, ali se s druge strane kreatori lako mogu zanijeti sa stretch goalovima (primjerice, kao Tim Schafer s Double Fine Adventureom) te lakomisleno obećati da će proširiti mogućnosti ili trajanje proizvoda, ne računajući da će im za to biti potrebno puno više vremena. Ne samo ljudi. Jer za razvoj novih opcija ili više sati igre nije dovoljno “nabaciti” više programera i ostalih zaposlenika kako bi rad bio gotov u predviđenom vremenu.

Flexible funding, način financiranja kampanje u kojem zadržavate sav prihod, neovisno o tome jeste li ostvarili zamišljeni cilj, treba koristiti oprezno. Ako je riječ o nekom nezahtjevnom, personaliziranom projektu poput organizacije festivala krumpir salate, bit će dovoljan i flexible funding. Međutim, ako radite neki hardverski projekt, pitanje je hoćete li uspjeti s flexible fundingom isporučiti nagrade, ali i imati uspjeha s investitorima. Investitori vole CF platforme jer im omogućuju transparentni uvid u interes za projekt i konkretnu prodaju vašeg proizvoda u određenom vremenskom razdoblju.

Stvaranje zajednice, a ne priprema kampanje

Svaka kampanja mora imati vrhunsku produkciju: stranicu koja objašnjava ideju iza vašeg projekta, zanimljiv video i primamljive nagrade. Svi sugovornici, osim Ivana Mrvoša iz Includea, rekli su nam da su na izradu kampanje potrošili od mjesec do mjesec i pol dana. Mrvoš se pripremao za crowdinvesting, ne CF kampanju, stoga mu je trebalo više vremena, oko pola godine, za pripremu materijala za Funderbeam SEE platformu: “Nekakvo nepisano pravilo je da jedna investicijska runda traje oko šest mjeseci. Nama su otprilike četiri mjeseca prošla na pripremu dokumentacije i organizaciju poslovanja, a dva na konkretno prikupljanje sredstava te administrativne obaveze poput ugovora.” 

Ono što je važnije i od same pripreme materijala, ako ne mislite dati 35% sredstava specijaliziranim agencijama je okupljanje zajednice. Sa stvaranjem fanova i hypea oko vašeg projekta trebali biste početi isti dan kad i sa samim projektom. Albert Gajšak, maturant iz Karlovca, koji je skupio preko 100 tisuća dolara za MAKERBuino DIY igraću konzolu, s predstavljanjem proizvoda započeo je godinu dana ranije, na raznim maker fairovima.

S prodajom beta test kitova počeo je pola godine ranije. U trenutku kad je službeno započela njegova CF kampanja, Gajšak je već prodao 200 komada konzole preko svoje stranice te unaprijedio finalni koncept na temelju sugestija “beta testera”.

Tomislav Perko, putopisac koji je objavio dvije knjige uz pomoć Indiegogoa, prije objave prve kampanje godinama je stavljao fotografije na FB stranicu, odgovarao na mailove i održavao predavanja o putovanjima. Kad se odlučio na financiranje knjige ovim putem, već je imao desetke tisuća čitatelja.

Hrvoje Horvatek, direktor game dev studija Ironward, čija je igra Solstice Chronicles: MIA na Fig platformi nedavno dobila 30 tisuća dolara, također kaže da im nije bilo potrebno puno vremena za sastavljanje materijala jer su ranije, za opće marketinške potrebe, napravili trailere, videe i screenshotove.

I prvu igru koju su financirali preko CF platforme (Kickstarter), The Red Solstice, razvijali su četiri godine, što je bilo dovoljno vremena da u međuvremenu prošire glas.

Živko Kondić Zhillustrator, digitalni umjetnik iz Novog Sada (Srbija), također je pripremao kampanju za Patreon oko mjesec dana. Na početku je okupio malu zajednicu fanova, no s vremenom je dobio još više podržavatelja. Naime, Patreon je nešto drugačija CF platforma, koja nije orijentirana na jednokratno financiranje nekog projekta nego omogućava mjesečni CF s mjesečnim nagradama/tierovima. Ovisno o vašem zalaganju i kvaliteti radova, s vremenom dobivate više podržavatelja i novaca. U godinu dana otkako je pokrenuo Patreon kampanju, Zhillustratorovi prihodi su narasli sa 70 na 218 dolara mjesečno.

Ni pokretači jednokratnih projekata ne bi trebali gasiti komunikaciju nakon završetka kampanje. Štoviše, pišući česte objave (updateove) na CF platformama, koje detaljno objašnjavaju što osoba/tim trenutno radi s novcem, u kojoj su fazi razvoja, kakvi su im planovi za budućnost, uspostavljate povjerenje i posebnu vezu s podržavateljima te stvarate temelje za potencijalnu buduću CF kampanju.

S marketinškim alatima do uspješne marketing kampanje

Nije tajna da CF platforme danas većinom služe kao marketing alat, kao dokaz da uopće ima interesa za pojedini projekt. Čak i velike firme, putem svojih spin-off tvrtki, koriste CF platforme za testiranje interesa za pojedini proizvod. Kako izreklamirati projekt, van kruga zajednice, ciljanoj skupini podržavatelja? Hafner preporuča nekoliko alata: Google AdWords, Facebook, Twitter, Instagram i Kicktraq. Preko Kicktraqa možete istražiti koliko ima zanimanja za određenu kategoriju proizvoda, koji je očekivani broj podržavatelja i prikupljenih sredstava te kako je teklo financiranje uspješnih i neuspješnih kampanja. S Google AdWordsima i Facebookom je poželjno raditi plaćeno oglašavanje u svrhu konverzije i dobivanja baze korisnika i prije nego lansirate projekt na CF plaftormi. Samo trebate napraviti dobar landing page i zainteresiranim korisnicima ostaviti mogućnost da se pretplate na novosti o prodaji putem maila. “Standard industrije za takve visoko profilirane e-mail liste ti može biti konverzija [na CF kampanji] i do 20% u prvom danu. Ako sam na taj način kroz svoj landing page uspio skupiti tisuću mailova, to znači da mogu definitivno računati na nekih 200 prodaja nekog perka. Od jedan, 100 ili 1000 dolara.” Instagram nije pogodan za sve vrste proizvoda, ali može biti učinkovit ako se radi o proizvodu vezanom uz modu, hranu ili dizajn. U svakom slučaju, potrebno je imati vlastitu web stranicu. Prije kampanje, za prikupljanje korisnika, a poslije za naknadnu prodaju. Mnoge kampanje ulaze u Indieogogov InDemand program upravo zato što nemaju vlastitu web stranicu, odnosno dućan za prodaju.

Što se tiče hrvatskih kampanja i njihovog skromnog uspjeha u usporedbi s, recimo, slovenskim, Hafner ističe da mi imamo jako malo projekata iz kategorije tehnologije i dizajna, koji prikupljaju najviše novaca. Nadalje, takve projekte, namijenjene prvenstveno međunarodnoj publici, treba prodati vani - stranim medijima i korisnicima. Većina kampanja ne prelazi nacionalni okvir i samim time ne mogu očekivati masivni uspjeh, navodi Hafner: “Dosta naših kampanja je na toj razini gdje bez problema skupiš 100, 200 ili 300 podržavatelja. Svi ti daju taj red veličine 10, 20 ili 30 dolara i to je to. 300 podržavatelja puta 30 dolara, već si blizu 10.000 dolara.”

Hrvatske kampanjce dodatno mori problem dvostrukog oporezivanja te, općenito, nedostatak primjerenog pravno-formalnog okvira. “Uglavnom su po primljenoj uplati od strane CF platforme, [udruge i firme] jednostavno izdale račun Kickstarteru, gdje nije bilo poreza, izdale su fakturu i to su knjižili kao prihod. I onda na kraju godine, ako imaš dobit, imaš porez na dobit 20%. A ako si lovu koristio za produkciju, to je bilo to.”, objašnjava Hafner. CF novac se ne smije knjižiti kao donacija jer postoji zakonska regulativa koja točno propisuje što spada pod humanitarnu kampanju/donacije, a to nije tier/nagrada koju ste vi samostalno označili kao “donaciju”.

Hafner smatra da bi u Hrvatskoj mogla uspjeti i neka nacionalna CF platforma, dizajnirana za humanitarne akcije i društveno korisne kampanje. Samo ona mora biti podržana od strane institucija i sponzora. 5% od cjelokupnog prihoda ovdje ne bi bilo dovoljno da se namire svi troškove održavanja jedne takve platforme. Isto tako, osnivač crowdfunding.hr stranice misli da će se za 5 ili 10 godina u budućnosti pokazati da equity CF nije dobra stvar: “Mislim da ta poduzeća neće moći isporučiti ona očekivanja koja od njih imaju mali investitori. Jednostavno, ti projekti nisu skalabilni i ne mogu isporučiti povratne investicije koje bi se od njih očekivale u smislu današnje percepcije i promocije crowdinvestinga. Kao: “Uložite u ove kampanje, možda su to budući Facebook i Google. A u realnosti će se pokazati, to je moje predviđanje, da nijedna od tih kampanja nije novi Facebook. To su normalne i prizemne tvrtke koje će u budućnosti imati nekakav prihod, ali ne u smislu da će moći osigurati povrat investicije da mi na jedan uloženi dolar vrati tisuću. Drugi je problem likvidnosti takvih uloga. Novac može biti “zaključan“ i po nekoliko godina.” 

Top 5 hrvatskih kampanja u 2017.

1. Include, 465.000 eura, Funderbeam SEE
 2. BBC micro:bit -- STEM revolucija u školama, 290.324 dolara, 2.364 podržavatelja, Indiegogo
 3. MAKERbuino - a DIY game console, 100.745 dolara, 1.574 podržavatelja, Kickstarter
 4. Solstice Chronicles: MIA, 30.900 dolara, 512 podržavatelja, Fig
 5. KU-KUC! The Story is Inside - Priča je unutra, 10.909 dolara, 267 podržavatelja, Indiegogo

Najpoznatiji crowdfunding servisi

1. Kickstarter

Službeno, Kickstarter (još) nije dostupan u Hrvatskoj, ali želite li napraviti kampanju vezanu uz dizajn, tehnologiju, društvene i video igre, vrijedi preskočiti tih nekoliko napornih birokratskih prepreka, misli Hafner: “Kickstarter ima najveću bazu crowdfundera - 30 milijuna registriranih korisnika - i jako velik broj return backera, [tj.] ljudi koji su podržali više od jednog projekta.” Usto, Kickstarter je nedavno prešao ukupan iznos od 3 milijarde dolara u prikupljenim sredstvima. Kickstarter nudi puno, ali isto tako puno i zahtjeva od pokretača kampanje. Primjerice, ako se preračunate oko potrebnih sredstava i ne uspijete isporučiti nagrade podržavateljima, Kickstarter će otvoriti službenu istragu oko vašeg projekta.

Što se tiče pristupanja samom servisu, radi se o nešto kompliciranijem postupku, govori Gajšak: “Pravila ti nalažu sljedeće: ako se želiš prijaviti na Kickstarter moraš imati bankovni račun u jednoj od podržanih zemalja te trajno državljanstvo. To je ono što je nama bilo najveći problem.” Hafner je pomogao Gajšaku riješiti taj problem tako da ga je spojio s posrednikom Nikom Klanšekom iz Slovenije. Posrednik/ica mora biti osoba od povjerenja. Jednom kad kampanja završi, na njenom će se bankovnom računu nalaziti vaš novac. Neovisno o tome u kojoj ste zemlji registrirani, možete izabrati lokaciju projekta, kaže Gajšak: “Mi smo izabrali Zagreb, Hrvatsku. Karlovac ne možeš izabrati zato što Karlovac nije na Kickstarteru. Nema ga u bazi podataka. Bosiljevo ima iz nekog razloga. Zato što je to velegrad inače.”

Osim toga, naglašava Hafner: “Kickstarter zahtijeva live demo i prototip proizvoda. Ne dopušta samo fotorealistične rendere. Prije Kickstarter [kampanje] definitivno si morao već raditi razvoj proizvoda do neke razine.” Zanimljivo je spomenuti kako je Gajšak prodao 90% nesastavljenih setova iako su u tierovima/nagradama podržavatelji mogli odabrati i potpuno sastavljenu konzolu, a najveći promet i zaradu im je donijela objava videa na UNILAD Gamingovoj Facebook stranici.

2. Indiegogo

Možda nije najpopularnija, ali prva mainstream CF platforma je definitivno najraširenija. Indiegogo je prisutan u 223 zemlje te omogućava prikupljanje sredstava u 30 različitih kategorija. Ujedno je i platforma koju, uglavnom radi dostupnosti, preferiraju Hrvati/ce. Indiegogo je prava svaštara. Osim što omogućuje financiranje različitih projekata iz gotovo svih zemalja, nudi vam i mogućnost equity crowdfundinga (u suradnji s MicroVenturesom), fleksibilnog cilja za financiranje (čak i ako ne ostvarite prvotni cilj, zadržavate prikupljeni novac) te naknadne prodaje proizvoda/tierova putem InDemand programa. Ipak, Hafner smatra kako je Indiegogo najbolje koristiti za personalizirane kampanje poput knjiga, filmova ili malih, osobnih projekata, upravo radi toga što je otvoren u cijelom svijetu.

Uvjeti pristupanja na Indiegogo nisu komplicirani, tvrdi Perko: “Samo trebate napraviti svoj račun, napisati priču oko vašeg projekta, eventualno snimiti video, staviti nešto fotografija, odabrati cijenu i količinu/vrstu nagrada (perkova), i vaša crowdfunding avantura može započeti.” Ovaj mladi putopisac na Indiegogo kampanji je bio dva puta. Prvi put je tražio novce za knjigu 1000 Days of Spring, a drugi put, krajem prošle godine, sredstva za izdavanje druge knjige, 1000 Days of Summer. Obje kampanje financirane su s nešto više od 13 tisuća dolara.

Perko bi preporučio skupljanje sredstava putem Indiegogoa “jer je lagano i za pokretače kampanje i za sudionike iste, dobiješ ponekad i ekstra promociju od same platforme pa i već na samom početku možeš vidjeti koliko neki proizvod može imati uspjeha na tržištu.”  Međutim, valja napomenuti kako ova platforma u pravilu ima puno manji broj korisnika, doseg i faktor uspješnosti od Kickstartera.

3. Patreon

Umjesto klasičnog “ti meni daj novac, ja ću tebi isporučiti proizvod”, Patreon (iliti na hrvatski mecena) je koncipiran kao mjesečna CF pretplata na određenog autora ili grupu autora. Uglavnom se radi o umjetnicima, slikarima, fotografima, filmašima, piscima i novinarima, odnosno autorima koji na redovitoj, mjesečnoj bazi isporučuju određeni sadržaj.

“Na Patreon se može doći vrlo jednostavno, nisu potrebni nikakvi specijalni uvjeti, izuzetno je pristupačna kao platforma. Možete biti Patreon ili Creator na sajtu, potrebno je samo da povežete neki način plaćanja. Također, ja kao postojeći kreator mogu koristiti moj referral link da pozovem novog kreatora (Patreon Creator) u sistem”, Kondić objašnjava način funkcionira ove platforme. On na Patreonu radi slike za svoju dušu, a trenutno njegove radove prate 33 mecene s ulogom od 218 dolara.

Kao i na ostalim CF platformama, postoji više tierova/nagrada. “Ja imam ljude na 7 različitih nivoa od $1 do $37 i svi dobivaju drugačije nagrade, od wallpapera do fizički odštampanih printova koje šaljem poštom”, napominje novosadski umjetnik. Patreon na ovaj način autorima omogućava nezavisno i slobodno djelovanje. “Patreon paše ljudima poput mene, u nekom svom điru, koji možda nemaju svoje jasno definirano mjesto u specifičnoj grani industrije ili umjetnosti. Sada pogotovo postaje popularan među Youtuberima jer je YT drastično smanjio primanja mnogim kanalima sa stotinama tisuća ili čak milijunima pretplatnika. Iznenađujuće paše “otkazanima”, kao što su kreatori radio i TV emisija, koje su zbog nekih pritisaka ukinute.

Nedavno su novosadski radio voditelji Daško i Mlađa ostvarili bum poslije političkog ukidanja njihove emisije na radiju, zaradivši preko 1500 eura mjesečno od dosta vjernog slušateljstva za svega par dana. Paše i kreatorima koji mogu prodavati svoje znanje, kao što mnogi profesionalni umjetnici raznih sfera rade putem mjesečnih, dvotjednih ili tjednih “tematskih sesija”, Kondić ukratko objašnjava svrhu ove platforme. 

4. Fig

Fig je, zanimljivo, CF platforma pokrenuta između ostalih, od strane Tima Schafera, čovjeka kojeg opravdano možemo “okriviti” za otkrivanje CF koncepta masama tamo davne 2012. Schafer je bio okrivljen i za još štošta tijekom vođenja i razvoja svojih CF kampanja na Kickstarteru, što ga je potaknulo da sa kolegama istomišljenicima (i CF-erima), Brianom Fargom, Feargasom Urquhartom i  Aaronom Isaksenom lansira novu, ne CF kampanju, nego platformu. Specifično namijenjenu game developerima i njihovim potrebama.

U pogledu video igara, kaže Horvatek, Kickstarter je već nekoliko godina u padu. S obzirom da se Fig koncentrira na visoko kvalitetne i medijski vrlo atraktivne projekte u toj domeni (Psychonauts 2, Wasteland 3, Pillars of Eternity II: Deadfire), smatrali su da će imati više uspjeha upravo na toj platformi.

Za prijavu i skupljanje sredstava ne trebate otvarati firmu u Americi, ali Horvatek napominje kako će vas kad tad zadesiti problem dvostrukog oporezivanja. Ne možete upasti samo s idejom. Morate im poslati unaprijed pripremljeni build igre na ocjenjivanje. Ironward je čekao nekoliko dana na provjeru, s time da su im napomenuli kako im je relativno hitno potrebna CF kampanja. Glavni razlog za pokretanje iste bilo je pokrivanje troškova završne faze razvoja, otkrio nam je Horvatek te dodao: “Onda još trebate dogovoriti uvjete, promociju i izraditi stranicu.” 

Slično kao i Indiegogo, Fig prima novce od običnih podržavatelja i investitora. Obični podržavatelji nagrađeni su tierovima poput digitalnog dowloada igre, postera i figurica, a investitori dobivaju postotak od prodaje igre. Također je moguće naknadno skupljanje sredstava (slacker backer) i/ili investicija. Za vrijeme trajanja kampanje, Fig pruža usluge PR-a i marketinga odabranim projektima, a platforma je nedavno lansirala i Fig Finishing Fund, fond iz kojeg projekti s više od 1000 podržavatelja mogu izvući dodatan novac za završno poliranje igre. “Fig sve više dobiva na popularnosti, ako je trend istinit, onda će za godinu dana Fig biti jedno jako lijepo mjesto gdje će se moći fundati igra”, smatra direktor Ironwarda.

5. Funderbeam SEE

Funderbeam SEE je crowdinvesting platforma namijenjena hrvatskim startupima sa sjedištem u Hrvatskoj. Naime, kako smo pisali u broju 249, Funderbeam omogućava takvim startupima skupljanje novaca putem equity CF/crowdinvesting kampanje, a da isti ne moraju mijenjati sjedišta firme, čuvati prikupljena sredstva u drugoj državi ili ovjeriti potpis svakog investitora kod javnog bilježnika u isto vrijeme. Usto, moguće je trgovati udjelima i nakon završetka kampanje.

“U principu, potrebno je prijaviti se na platformu te odabrati opciju prikupljanja sredstava putem platforme. Nakon toga potrebno je ispuniti nekoliko upitnika prema kojima se određuje kvaliteta projekta, na osnovu koje se određuje da li će neka tvrtka moći pristupiti prikupljanju sredstava kroz platformu ili ne.”, Mrvoš opisuje postupak pristupanja.

Na platformi se trenutačno nalaze različite firme, od proizvođača elektronike, developera sportskog softvera do platformi za oglašavanje. “Funderbeam je po meni idealno mjesto da male tvrtke, koje možda nisu dovoljno zrele za pravu investiciju, a s druge strane nisu ni dovoljno velike za kreditiranje, pronađu jeftina sredstva putem platforme. Ulagači mogu uložiti početne iznose od 100€ i jako brzo je moguće prikupiti veliki broj malenih ulagača”, dodaje Mrvoš.

6. GoFundMe 

U krivu ste ako mislite da je Kickstarter najuspješnija CF platforma. Tu titulu zaslužuje GoFundMe, specijalizirana platforma za humanitarne i društveno korisne projekte, trenutno bazirana isključivo u Americi. Unatoč tome što se projekti mogu pokretati samo na nacionalnoj razini, platforma je uspjela skupiti više od 3 milijarde dolara, i to prije Kickstartera.

Valja reći i kako je Indiegogo prvotno imao mogućnost postavljanja humanitarnih, društveno korisnih i inih projekata, ali njihov glavni problem, po mišljenju Hafnera, bio je taj što su ti proizvodi stajali bok uz bok raznim drugim projektima, poput kućnog robota, što je u nekoj mjeri izazivalo grižnju savjesti kod korisnika. Na kraju je Indiegogo pokrenuo posebnu platformu Generosity, no ona se, usprkos brisanju granica, nije uspjela dovoljno nametnuti.

10 zapovijedi za CF početnike

1. Čim krenete u razvoj proizvoda, krenite u stvaranje zajednice i fanova. Na tome morate raditi minimalno nekoliko mjeseci, a poželjno barem jednu godinu.

2. 30% podržavatelja kampanje morate naći unutar vašeg obiteljskog kruga, prijatelja, poznanika i poslovnih partnera.

3. “Ideja mora biti primamljiva i inovativna, ne može biti nešto što već postoji na tržištu u takvom nekakvom formalnom obliku. Mora biti dobra ideja, ali mora biti i vrhunska produkcija. Vrhunska produkcija u smislu kvalitetnog videa, kvalitetnog sadržaja koji se nalazi na projektnoj stranici. A cjenovno ti proizvodi moraju odgovarati tržištu.”, Hrvoje Hafner.

4. Proučite vama srodne kampanje te učite na tuđim greškama.

5. Osmislite zanimljivu kombinaciju nagrada za sve tipove podržavatelja.

6. Prevodite (press) objave na sve poznate jezike (ne samo engleski, već i francuski, talijanski, španjolski) te ih tako prevedene šaljite stranim, lokalnim i nišnim medijima (koji pišu na tom jeziku).

7. Reklamirajte proizvod prije, za vrijeme i nakon CF kampanje, putem medijskih nastupa, vođenja predavanja, radionica, društvenih mreža, izlaganja prototipova i plaćenog oglašavanja. 

8. Radite cross-promociju s drugim, srodnim CF kampanjama u objavama (updateima) tijekom trajanja kampanje.

9. “Budite osobni i direktni, jer je platforma osobna i direktna. Pokrenite Discord server ili neki sličan način brze i direktne komunikacije sa svojim Patreonima. Discord i Patreon sada imaju integraciju koja odlično radi.”, Živko Kondić (za Patreon).

10. “Važno je imati jasno definiran proizvod i tržište te realističan plan za osvajanje toga tržišta. Mi smo naš plan tri puta rezali i od prve ideje do dokumenata objavljenih na platformi smanjili smo očekivanja za 70%. Nije se dobro dovesti u situacije da obećavate neke stvari u koje ni vi sami ne vjerujete pa kasnije imate problema s investitorima.”, Ivan Mrvoš (za Funderbeam).