Hrvatska znanstvenica među 40 najboljih svjetskih biologa

Prema mišljenju prestižnog znanstvenog časopisa Cell, hrvatska znanstvenica Dr. Iva Tolić, uvrštena je u "generaciju budućnosti", među 40 znanstvenika širom svijeta mlađih od 40 godina koji rade u raznim područjima biologije.  

U svom dosadašnjem radu dr. Tolić bavi se istraživanjem jednog od najsloženijih bioloških procesa, starenjem. Njena grupa na institutu Max Planck u Dresdenu identificirala je prvi potencijalno besmrtni organizam, kvasac afričkog piva, koji se pomlađuje kod svake diobe.

Dr. Tolić je fascinirana kretanjima unutar stanice od kojih su neka aktivni procesi posredovani motornim proteinima dok su druga termički uvjetovana. Iako su do sada identificirane brojne molekule uključene u unutarstanična gibanja, izazov je razumjeti kako se one sastavljaju u složene strukture s vitalnim funkcijama za stanicu.

Kako nastaje diobeno vreteno koje služi za ispravno razdvajanje kromosoma tijekom diobe stanice? Kako dolazi do kretanja kromosoma tijekom diobe tjelesnih stranica (mitoze) koja je izuzetno važna za somatske stanice (npr. obnavljanje tkiva) ili tijekom redukcijske diobe (mejoze) zahvaljujući kojoj se dobivaju nove kombinacije gena i koja osigurava genetičku raznolikost organizama iste vrste? - neka su od pitanja na koja dr. Tolić pokušava pronaći odgovore.

Nakon devet godina provedenih na institutu Max Planck, dr. Tolić odlučila se vratiti u Hrvatsku na IRB gdje će u Zavodu za molekularnu biologiju osnovati grupu i nastaviti svoja istraživanja koristeći pri tome najmoderniju opremu poput konfokalnog mikroskopa vrijednog 5 milijuna kuna koji je nedavno nabavljen u sklopu EU projekta Innomol.

Rođena Zagrepčanka, dr. Tolić je diplomirala molekularnu biologiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu, a kao znanstveni novak je radila na IRB-u. Nakon obrane doktorata (2002) u Zagrebu na temu stanične mehanike odlazi na poslijedoktorska usavršavanja u institut Niels Bohr u Kopenhagenu i Sveučilište u Firenci.

Od 2005. radi kao voditeljica istraživačke grupe na institutu Max Planck u Dresdenu. Tijekom rada na Max Plancku vodi šest projekata koje financira Njemačka zaklada za znanost i objavljuje preko 50 znanstvenih radova. 

Izvor: IRB