Hrvatski znanstvenici o povijesti istraživanja kristala

Jedan od najprestižnijih znanstvenih časopisa u kemiji Angewandte Chemie objavio je rad dr. sc. Krešimira Molčanova iz Laboratorija za kemijsku i biološku kristalografiju Instituta Ruđer Bošković i kolege koautora dr. sc. Vladimira Stilinovića sa zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u kategoriji eseja na temu "Kemijska kistalografija prije difrakcije rendgenskih zraka". Riječ je o posebnoj kategoriji u kojoj se radovi, njih desetak godišnje, objavljuju najčešće po pozivu urednika, što je naše znanstvenike svrstalo u društvo eminentnih imena poput Nobelovaca Ryojia Noyoria, Ahmeda Zewaila ili Roalda Hoffmanna.

Esej je napisan povodom 100. godišnjice rješenja prve kristalne strukture, a autori su pokušali dati pregled znanstvenih istraživanja i postignuća koja su dovela do ovog otkrića koje je uistinu promijenilo svijet. Molčanov i Stilinović ističu u svom eseju da priča o kristalima započinje puno ranije, a znanstveno proučavanje kristala vuče korijene još iz antičkog doba. Od renesanse do današnjih dana kristalografija se razvijala (i još se uvijek razvija) paralelno s kemijom te je itekako utjecala na otkrića ključnih koncepata u kemiji - npr. atoma, molekula, izomerije, kiralnosti, itd.

Iako su o povijesti kristalografije napisane mnogobrojne rasprave, njezina uloga u razvoju kemije uglavnom je zanemarena. Naročito je zapostavljeno i zaboravljeno razdoblje prije otkrića rendgenske difrakcije (tj. prije 1912.) kada je glavna metoda bilo proučavanje morfologije (vanjskog izgleda, simetrije...), optičkih svojstava i kemijskog sastava kristala.

Iz ovih, za današnje pojmove smiješno jednostavnih istraživanja, potekla je većina koncepata na kojima počiva današnja kemijska znanost. 

Izvor: IRB