Ljudi imaju manje gena od krumpira

Znanstvenici su u krumpiru izbrojali oko 39.000 gena, što je otprilike dvostruko više nego u genomu najinteligentnijeg bića na planeti, čovjeka.

Naravno, čovjek i krumpir se poprilično razlikuju, kako na prvi pogled, tako i prema broju gena. Kao što smo rekli, krumpir ih ima 39.000, dok ih svatko od nas ima samo 20.000. Reklo bi se da bi prema tome, krumpir trebao predstavljati napredniji organizam od nas.

Ljudski genom je sastavljen od dvije kopije, svaka s po 23 para kromosoma, po sistemu jedan od majke, drugi od oca. Stoga često mislimo kako je slično i kod drugih životinjskih i biljnih vrsta, no malo se varamo.

Pas ima 34 para kromosoma, a afrički tvor samo 20. Jesu li barem svakom živom organizmu evolucijom predodređena dva kromosoma s istim genima? Opet ne.

Kod biljaka se kromosomi ne preslikavaju jedan u drugi. Umjesto 12 jednakih parova, krumpir čine nepodudarna izdanja svakog kromosoma, kao pri nečijem slobodnom izboru.

Stvar je u tome što se ispostavilo da su to u načelu različiti genomi, pa su tako znanstvenici prepoznali više od 800 gena koji biljku čine otpornom na bolesti, od kojih se svaki može koristiti protiv nametnika, poput mikroorganizama Phytophtora infestans, koji su, kako se pretpostavlja, od 1845. do 1849. izazvali nestanak krumpira u Irskoj, što je dovelo do gladi, pomora stanovništva i velikog egzodusa Iraca u SAD.

Ovo otkriće genoma krumpira omogućit će izdvajanje pojedinih „nasljednih jedinica”, čime će se stvoriti otporna sorta i time osigurati da ova korisna biljka hrani stanovništvo i u onim krajevima gdje je do sada teško rasla i bila podložna različitim bolestima.

Stoga, ako ste mislili da otkrivanje genoma krumpira nije nikakva važna vijest, možda ćete promijeniti mišljenje saznanjem da je ta biljka sastavljena od više gena nego vi, te da će nova saznanja o njemu učiniti veliki korak u borbi protiv gladi u svijetu.