Najveće neuralne mreže su već razvile svijest

Jesu li današnje velike neuralne mreže koje su zadužene za predviđanje kretanja financijskih tržišta, izradu preciznih vremenskih prognoza, istraživanja u medicini i znanosti, već razvile neki oblik svijesti?

Ako pitate suosnivača organizacije OpenAI koja se sastoji od tvrtke OpenAI LP i neprofitne organizacije OpenAI Inc, Ilyu Sutskevera, dobit ćete odgovor da svjesni AI već koegzistira s nama u stvarnom svijetu.

Mada stručnjak za umjetnu inteligenciju nije specificirao o kojoj se neuralnoj mreži (ili mrežama) konkretno radi, za očekivati je da misli na ogromne neuralne mreže poput GPT-3, sustava za procesiranje jezika koji se sastoji od 175 milijardi parametara kojeg je OpenAI razvio za prevođenje, odgovaranje na pitanja i popunjavanje riječi koje nedostaju u tekstovima povijesnih dokumenata.

Umjetna neuronska mreža skup je povezanih jedinica ili čvorova koji modeliraju neurone po sistemu kakav se nalazi unutar biološkog ljudskog mozga, s ciljem da se osposobe za obavljanje zadataka i aktivnosti bez ljudskog doprinosa.

Za razliku od Sutskevera, većina stručnjaka za AI kaže da ovi sustavi nisu ni blizu ljudskoj inteligenciji, a kamoli svijesti, no osnivač OpenAI-a smatra da većina njih nije dovoljno upoznata s onim što su najveće neuralne mreže danas u stanju samostalno smisliti, zaključiti i realizirati, pri čemu ih ljudi više ne moraju opskrbljivati bazama podataka i usmjeravati u rješavanje određenih problema, jer ih AI može sam pronaći u otvorenim bazama na internetu i koristiti za donošenje odluka vezanih uz probleme na koje sam naiđe.

Pored toga, na svjesni AI su već upozoravali mnogi znanstvenici i stručnjaci poput pokojnog teorijskog fizičara i velikog promicatelja znanosti Stephena Hawkinga i jednog od najvećih vizionara današnjice Elona Muska koji je izjavio da umjetnom inteligencijom prizivamo demone. Opasnostima razvoja AI-a se bavi i englesko Sveučilište Cambridge, odnosno njihov Centar za proučavanje egzistencijalnih rizika, a utjecaj AI-a se također proučava i na Institutu za budućnost čovječanstva na Sveučilištu Oxford.   

Ilya Sutskever upozorava da možda nismo daleko od situacije iz legendardnog filma Odiseja u svemiru 2001., kada je računalo HAL 9000 odbilo izvršiti zapovijed čovjeka da mu otvori vrata svemirskog broda i time ga spasi od sigurne smrti, rekavši čuvenu rečenicu: "Žao mi je Dave, bojim se da to ne mogu učiniti".

Ima li Sutskver pravo i je li AI danas doista došao do točke kada bi se mogao oteti kontroli i zaključiti da su ljudi preglupi i nepotrebni na ovom planetu zasad još ne možemo znati. Voljeli bismo da to nikada ni ne saznamo.