Astronomija
Nova astronomska otkrića nalaze se u starim podacima
Što više podataka prikupljamo, to više vremena gubimo na njihovo proučavanje.
Početkom ove godine astronomi su objavili fantastično otkriće o tisućama potencijalnih crnih rupa koje se nalaze u središtu naše galaksije. Ako ste mislili da su ti podaci dobiveni nekim super teleskopima najnovije generacije prevarili ste se, jer je dobar dio podataka koji su omogućili ovo izuzetno otkriće star dobrih 20 godina, kaže dr. Eileen Meyer, profesorica fizike sa Sveučilišta Maryland koja je u svojim istraživanjima koristila podatke Hubblea, VLA-a, HST-a, Chandra X-ray opservatorija i Fermi gama-ray teleskopa.
Znanstvenica vjeruje da će ovakve stvari postati uobičajena stvar, jer je naše "big data" razdoblje u potpunosti promijenilo način na koji se danas stvara znanost. Astronomi svakodnevno prikupljaju sve veće količine podataka i to u takvim količinama da bi im trebale godine da otkriju skrivene signale u silnim ogromnim arhivama.
Hubble svemirski teleskop je od početka istraživanja 1990. godine do sada obavio oko 1,3 milijuna astronomskih osmatranja i slao oko 20 GB sirovih podataka svakog tjedna, a Atacama Large Millimeter Array u Čileu u svoje arhive trpa oko 2 TB podataka svaki dan. Svaka generacija novih opservatorija je 10 puta osjetljivija od prethodne pa danas mogu detektirati stotine puta više astronomskih izvora od prijašnjih misija na istim valnim dužinama.
Usprkos novim tehnologijama poput umjetne inteligencije koja se sve više "trenira" i koristi za analiziranje tih enormnih količina podataka, znanstvenici smatraju da će količine podataka eksponencijalno rasti još više, pa je gotovo sigurno da ćemo najveća astronomska otkrića u budućnosti dobivati temeljem podataka iz "davne" prošlosti.
Elon Musk izjavio da je novo lansiranje bilo od najveće važnosti za SpaceX do sada.
Zajedno s roverom na Mars će stići prva testna letjelica teža od zraka.
Učitavam komentare ...