University of Tokyo
VIDEO: Robotski prst sa živom ljudskom kožom
Znanstvenici stvorili kožu za robote koja se može rastezati, odbijati vodu, pa čak i sama liječiti.
Znanstvenici na Sveučilištu u Tokiju uspjeli su stvoriti živu kožu za humanoidne robote koja ima teksturu poput ljudske, može odbijati vodu i zaliječiti se kolagenom.
Metoda kojom je stvorena koža uključuje uranjanje prsta robota u otopinu kolagena i ljudskih dermalnih fibroblasta, dvije glavne komponente koje čine vezivno tkivo u ljudskoj koži.
Glavni autor studije Shoji Takeuchi rekao je da prst izgleda lagano „znojan“, a budući da ga pokreće elektromotor, zanimljivo je čuti škljocanje prsta koji izgleda baš kao pravi.
"Mislim da je živa koža vrhunsko rješenje da se robotima pruže izgled i dodir živih bića jer je to potpuno isti materijal koji prekriva ljudska i životinjska tijela", navodi Takeuchi.
Prilikom razvoja biohibridne robotike glavni je prioritet izgledati što je više moguće ljudski, jer su mnogi roboti namijenjeni interakciji s ljudima u zdravstvenoj i uslužnoj industriji, kao što možete vidjeti u ovom videu.
"Kako bismo učinkovito prekrili površine stanicama kože, uspostavili smo metodu oblikovanja tkiva za izravno oblikovanje kožnog tkiva oko robota, što je rezultiralo besprijekornom pokrivenošću kože na robotskom prstu", kaže japanski znanstvenik"
Za izradu kože, tim je prvo potopio robotski prst u otopinu kolagena i ljudskih dermalnih fibroblasta. Kolagen doprinosi elastičnosti i snazi kože, dok stanice fibroblasta igraju bitnu ulogu u razvoju kose i zacjeljivanju rana, a mješavina omogućuje umjetnoj koži da se prirodno stisne oko hardvera, pružajući ujednačenu podlogu za sljedeći sloj.
Takeuchi i njegov tim zatim su kožu obložili ljudskim epidermalnim keratinocitima, koji čine 90 posto krajnjeg sloja ljudske kože i pružaju teksturu nalik koži te svojstva barijere koja zadržava vlagu.
Znanstvenici su otkrili da koža ima dovoljno snage i elastičnosti da ostane netaknuta dok je robotski prst savijen ili rastegnut.
Vanjski sloj je dovoljno debeo da se može podići pincetom, a sve rane bi samozacijelile kada bi bile prekrivene kolagenskim zavojem.
Čitavu studiju objavljenu u časopisu Matter možete pronaći na ovoj poveznici.
Istraživači sa Sveučilišta u Stavangeru uspjeli su pokrenuti plinsku turbinu na 100 posto vodika.
Američka svemirska agencija osnovala je neovisni tim koji će istraživati fenomen neidentificiranih zračnih fenomena.
Učitavam komentare ...