Što mislimo o farmaceutskim tvrtkama?

Sve to sugerira učestale kontroverze koje se vezuju uz farmaceutsku industriju. Protivnici farmaceutske industrije reći će da ona razmišlja samo o dobiti te da više ulaže u marketing nego u istraživanje i razvoj. Suprotno, zagovornici farmaceutskih tvrtki istaknut će da je zahvaljujući farmaceutskoj industriji otkriveno tisuće novih lijekova bez kojih suvremena medicina ne bi bila zamisliva. Detalji te kontroverze reflektiraju se i u stavovima građana (u Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji) prema farmaceutskim tvrtkama, a koje donosi istraživanje tvrtke GfK.

U Sloveniji je primjetan generalno kritičniji stav prema farmaceutskim tvrtkama u odnosu na stavove u Hrvatskoj i Srbiji, koje su vrlo slične po pitanju povjerenja prema farmaceutskim tvrtkama, liječnicima ali i lijekovima. Oko 50% građana Hrvatske i Slovenije te oko 60% građana Srbije smatra da farmaceutske tvrtke gledaju samo na svoju korist.

Oko 50% građana Hrvatske i Srbije vjeruje da većina farmaceutskih kompanija poštuje stroge etičke i zakonske propise, dok je istog uvjerenja svega 30% građana Slovenije.

U sve 3 zemlje oko tri četvrtine ispitanih smatra da nije u redu da se farmaceutske tvrtke bogate na račun bolesnih, a 55% smatra da su farmaceutske kompanije, vođene uglavnom novčanom dobiti, u stanju dovesti u opasnost milijune ljudi. Na tragu takvog stava 15% smatra (podjednako u svim zemljama) da bi svijet bio bolji da nema farmaceutskih tvrtki. Ipak, 60% Hrvata i Srba smatra da su farmaceutske tvrtke napravile u svijetu više dobrog nego lošeg, dok se s tim slaže 40% Slovenaca.

U Hrvatskoj veće povjerenje prema farmaceutskim tvrtkama iskazuju Slavonci, stanovnici manjih naselja, starija generacija, umirovljenici, kućanice i NKV radnici, dok su najkritičniji Dalmatinci, Istrani i Primorci, stanovnici velikih gradova, privatni poduzetnici i službenici.

Iako Hrvati i Srbi u većoj mjeri vjeruju (svaki 4.Hrvat, svaki 3. Srbin i tek svaki 12. Slovenac) da su lijekovi stranih tvrtki kvalitetniji, općenito povjerenje u domaće farmaceutske tvrtke veće je u Hrvatskoj i Srbiji u odnosu na Sloveniju (svaki 2. Hrvat i Srbin te svaki treći Slovenac tvrde da više vjeruju domaćim farmaceutskim tvrtkama).

Mladi od 15-19 godina u Hrvatskoj, ali i u Sloveniji, u odnosu na starije, skloniji su vjerovati da su lijekovi stranih tvrtki kvalitetniji . Istovremeno, U Hrvatskoj i Srbiji mladi (15-19 g.) i stariji od 60 godina više vjeruju domaćim farmaceutskim tvrtkama u odnosu na srednju generaciju, dok u Sloveniji nema te razlike.

Oko 50% Hrvata i Srba smatra da farmaceutske tvrtke vrše pritisak na liječnike da propisuju više lijekova nego što je potrebno, a isto misli 60% Slovenaca.

Hrvatski građani stariji od 65 godina više vjeruju u neovisnost liječnika spram pritiska farmaceutskih tvrtki, dok u Srbiji isto vjeruju najmlađi (15-19 g.) i najstariji (60+).

U Hrvatskoj su liječnici tradicionalno visoko na ljestvici povjerenja. Hrvati više vjeruju liječnicima (66%) nego Srbi (61%) i Slovenci (50%). U Hrvatskoj liječnicima najviše vjeruju stariji od 65 godina, umirovljenici i kućanice, Slavonci i Ličani.

Što se tiče stava prema lijekovima, svaki drugi Hrvat i Srbin te svaki treći Slovenac smatraju da su većina lijekova otrovi koje treba izbjegavati. Unatoč tome, prema podacima Halmeda (Agencije za lijekove i medicinske proizvode) Hrvati su na lijekove u 2009. godini potrošili 4.615.283.338 kuna, ili oko pola milijarde kuna više u odnosu na 2008. godinu.