I teleoperateri žele zarađivati na vašem kretanju

U Zagrebu je nedavno omogućen Live Traffic sustav, koji omogućuje da na Googleovim mapama možete pratiti stanje na prometnicama u hrvatskom glavnom gradu i to u realnom vremenu.

Ti podaci se kreiraju temeljem pozicioniranja pametnih telefona korisnika koji na svojim Android uređajima dopuštaju Googleu (odnosno Google Maps aplikaciji) takav pristup.

To je jedan od primjera korisnih elemenata lokacijskog praćenja korisnika, mada se ti podaci mogu vrlo uspješno koristiti i za marketinške potrebe.

Kako ne biste pomislili da se takvim stvarima bavi samo Google, kolege s MIT-evog portala Technology Review pišu kako su i sami teleoperateri otkrili da bi mogli zarađivati na trgovanju podacima lokacijskog praćenja svojih korisnika, pa u SAD-u jedan takav sustav testira Verizon koji je oformio poseban odjel pod nazivom Precision Market Insights, dok je u Europi poznati teleoperater Telefónica Digital koji posluje u 23 europske zemlje (vjerojatno ga znate po brandovima O2, Vivo i Movistar), objavio kako je pokrenuo sličnu biznis diviziju pod nazivom Telefónica Dynamic Insights.

Ove dvije velike teleoperaterske tvrtke su još 2011. odlučile promijeniti svoja pravila o privatnosti, te više ne skrivaju kako je u nastanku jedan potpuno novi veliki biznis koji se temelji na trgovanju podacima svojih korisnika.

Obzirom da ipak moraju poštivati i zakonske obveze koje se tiču privatnosti, ne smiju (zasad) trgovati podacima o samim korisnicima (imenom i prezimenom), već mogu dijeliti samo anonimne prikupljene podatke od njih.

Osim lokacijskih podataka, tvrtke bilježe sve što se događa online u svijetu njihovih korisnika, uključujući praćenje web stranica na koje odlazite preko pretraživača svojih pametnih telefona, te prikupljaju razne podatke o tome od kuda dolaze korisnici na određene stranice, te koji su njihovi interesi.

Verizon trenutno razvija sustav prodaje demografskih podataka o ljudima koji recimo sudjeluju na nekom događanju, kako su tamo došli, ili koje vrste aplikacija koriste kada se tamo nađu. Kao primjer glasnogovornica Verizona Debra Lewis navodi kako je Verizon svojim sustavom otkrio da je na finalnu utakmicu američkog nogometa (Super Bowl) došlo više navijača San Francisca nego Baltimorea u odnosu 3:1, što su podaci koji bi se jako teško mogli prikupiti na neki drugi način, jer nisu svi kupovali karte na istim mjestima, niti su preuzimali Super Bowl aplikaciju.

Što se kupaca takvih podataka tiče, njih nije problem pronaći, pa je tako poznato da tvrtka Streetlight Data koja je dobrim dijelom financirana od Deutche Telekoma kupila podatke s mobilne mreže i GPS-a za potrebe rudarenja podacima za istraživanje tržišta.

Streetlight svojim klijentima omogućuje uvid u demografiju ljudi koji rade na određenim mjestima, putuju određenim prometnicama, te njihov softver može otkriti jesu li ljudi negdje samo u posjetu, ili se stalno kreću određenim lokacijama što su znatno zanimljiviji podaci od onih koji govore samo o tome tko živi na nekom području.

Drugim riječima, ovi servisi su u jednom dijelu (vezanom uz demografiju naseljenosti) učinkovitiji nego nesretni hrvatski popis stanovništva, koji nas je nedavno toliko izbezumio, potrošio ogroman novac, a podaci se "još uvijek obrađuju".

"Ako imate dućan koji se nalazi korisniku na putu kojim se svakodnevno kreće, on može proći kraj vas 600 puta godišnje", kaže osnivačica i CEO tvrtke Streetlight Laura Schewel. "Ako vas nikada ne posjete, to je velika propuštena prilika".

Schewel vjeruje kako će njezina tvrtka dugoročno omogućiti gradovima da postanu znatno učinkovitiji, dok će istovremeno pomoći biznisima da se lociraju bliže svojim klijentima, te skratiti "šoping putovanja".

U svakom slučaju, očito je da uskoro više nitko neće skrivati svoje poslovanje koje se bavi trgovanjem podacima korisnika, a čim se u igru uključuju teleoperateri koji spadaju među najmoćnije tvrtke širom svijeta, teško je za očekivati da će se donositi zakoni koji će to ograničavati.

To vas jako zabrinjava? Isključite lijepo mobitel i izvadite bateriju pa ste mirni. Ne pada vam na pamet? Pa što se onda imate buniti? 

Izvor: MIT Technology Review