Do 2050. dvostruko više šteta od poplava u Europi

U trenutku dok na našim prostorima haraju možda najveće poplave zabilježene u novijoj povijesti, znanstvenici Međunarodnog instituta za analizu primijenjenih sustava (IIASA), Instituta za istraživanje okoliša u Amsterdamu i drugih europskih centara za istraživanje, objavili su studiju i kojoj navode da će se rizici koje donose poplave velikih razmjera udvostručiti do 2050. godine. 

Za dvije trećine povećanog rizika znanstvenici kao glavnog krivca navode socioekonomski rast, jer se zbog razvoja radi na izgradnji sve većeg broja građevina i infrastrukture, koja može biti oštećeni poplavama. a druga trećina dolazi od klimatskih promjena koje mijenjaju obrazac prema kojem kiša pada u Europi. 

U studiji se procjenjuje da su poplave u Europskoj Uniji donijele štetu od 4,9 milijardi eura između 2000. i 2012. godine. Ti prosječni gubici mogli bi porasti na 23,5 milijardi eura do 2050. Pored toga, moglo bi se dogoditi da veći događaji kao što su poplave u Europi iz 2013. godine postanu češći i dogode se ne jednom svakih 16 godina, nego da njihova vjerojatnost poraste na jednom svakih 10 godina do 2050. godine. 

U analizi su kombinirani modeli klimatske promjene i socioekonomskog razvoja kako bi se dobila bolja procjena rizika od poplava za tu regiju. Istraživač sa IIASA-a, Stefan Hochrainer-Stigler, je upravljao radom na tim modelima korištenim u studiji. 

On je rekao: "Nova studija po prvi put određuje vezu između poplava u različitim zemljama. Modeli procjene rizika koje sada imamo ukazuju na to da je sliv svake rijeke neovisan. Ali, zapravo su riječni tokovi diljem Europe usko međusobno povezani. Razina vode se podiže i opada, što je rezultat istih promjena u atmosferi koje imaju široko djelovanje a donose kiše i suše velikim područjima. Ako se rijeke u Srednjoj Europi izliju, vrlo je moguće da će doći do poplava i u područjima u Istočnoj Europi", kaže Hochrainer-Stigle. 

Izvor: Znano.st