Hrvatska na vrhu EU po pristupanju ilegalnom sadržaju

Tablica pokazatelja za intelektualno vlasništvo i mlade za 2022., koju je danas objavio Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO) donosi najnovije informacije o ponašanju mladih u pogledu kršenja prava intelektualnog vlasništva u postpandemijskom kontekstu. 

U okviru ankete razmatraju se dvije strane kršenja prava intelektualnog vlasništva: trendovi među mladima povezani s kupovinom krivotvorenih proizvoda i pristupanje piratskom sadržaju, pri čemu se trendovi mjere od 2016. 

Više od polovice (52 %) mladih koji su sudjelovali u anketi tijekom posljednje godine kupilo je barem jedan krivotvoreni proizvod putem interneta, namjerno ili slučajno, dok je trećina (33 %) ispitanika pristupila nezakonitom sadržaju na internetu. 

Kupovina krivotvorenih proizvoda 

Odražavajući postpandemijski kontekst, novom je anketom potvrđeno da je 37 % mladih namjerno kupilo jedan ili više krivotvorenih proizvoda, što predstavlja značajno povećanje u usporedbi s prethodnim rezultatima (ta je brojka 2019. iznosila 14 %). Ta se brojka značajno razlikuje među zemljama. Najveći je postotak zabilježen u Grčkoj (62 %), a najniži u Češkoj (24 %). 

Krivotvoreni proizvodi koje mladi najčešće namjerno kupuju jesu odjeća i modni dodatci (17 %), nakon čega slijede obuća (14 %) elektronički uređaji (13 %) te higijenski proizvodi, kozmetika, proizvodi za osobnu njegu i parfemi (12 %). 

Međutim, mladi su i zabludom navedeni na kupovinu krivotvorenih proizvoda: nenamjerna kupovina krivotvorenih proizvoda također iznosi 37 %, a ispitanici su priznali da imaju poteškoće pri razlikovanju originalnih od krivotvorenih proizvoda. 48 % ispitanika nije kupilo takve proizvode ili nisu bili sigurni jesu li ih kupili ili ne. 

Internetsko piratstvo 

U pogledu digitalnog sadržaja mlađe generacije sve više pristupaju sadržaju iz zakonitih izvora. 60 % ispitanika izjavilo je da tijekom posljednje godine nisu upotrebljavali, igrali, preuzeli ili streamali sadržaj iz nezakonitih izvora, dok je ta brojka 2019. iznosila 51 %, a 2016. 40 %, što potvrđuje trend. 

Međutim, postotak namjernog piratstva sličan je iz godine u godinu: 21 % mladih potrošača (svaki peti) priznaje da su tijekom posljednjih dvanaest mjeseci svjesno pristupili piratskom sadržaju. Značajni udio mladih zabludom je pristupio piratskom sadržaju. Njih 12 % pristupilo je piratskom sadržaju slučajno, dok njih 7 % ne zna je li to učinilo. Glavne vrste piratskog sadržaja bili su filmovi (61 %) i televizijske serije (52 %), nakon čega slijedi glazba (36 %), a većinom su se upotrebljavala namjenske mrežne stranice, aplikacije i kanali društvenih mreža. 

Istraživanje ukazuje na sljedeće trendove: 

• Više od polovice (52 %) Europljana u dobi od 15 do 24 godine koji su sudjelovali u anketi izjavilo je da su tijekom posljednje godine putem interneta kupili barem jedan krivotvoreni proizvod, namjerno ili slučajno, dok je trećina (33 %) ispitanika izjavila da je pristupila digitalnom sadržaju iz nezakonitih izvora. 
• U pogledu ispitanika koji su to učinili namjerno, njih 37 % kupilo je krivotvoreni proizvod, dok je njih 21 % upotrebljavalo, igralo, preuzelo ili streamalo sadržaj iz nezakonitih izvora. 
• U Hrvatskoj je 31 % mladih namjerno kupilo krivotvoreni proizvod, a njih 28 % svjesno je pristupilo piratskom sadržaju. 
• S druge strane, 60 % mladih Europljana izjavilo je da radije pristupa digitalnom sadržaju iz zakonitih izvora, u usporedbi s 50 %, koliko je ta brojka iznosila 2019. U Hrvatskoj taj postotak iznosi 56 % mladih. 
• Cijena i dostupnost i dalje su glavni razlozi za kupovinu krivotvorenih proizvoda i za digitalno piratstvo, ali utjecaj vršnjaka i društveni utjecaj postaju sve važniji. 
• Kibernetičke prijetnje, prijevare i učinak na okoliš neki su od najvažnijih čimbenika koji odvraćaju mlade od krivotvorina i piratstva.